RATOM STRADALA PODRUČJA TREBAJU BITI I OSTATI PODRUČJA OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA SVE DOK SE GOSPODARSKI I ŽIVOTNI UVJETI NE IZJEDNAČE S CIJELOM HRVATSKOM
Zajednica povratnika Hrvatske, Osijek, Europsk avenije 22/2, Tel: 031/215-030; 215-031; fax: 031/212-315
MENU
O nama
Članstvo
Novosti
Obnova i razvoj PPDS
Zakoni
Konferencije ZPH
Izdavaštvo
Povratak prognanika
Mirna reintegracija
Progonstvo
Blokada UNPROFOR-a
Foto i Video
 RSS - Favorites

Glas javnosti:

TREBA LI VLADA DONIJETI ZAKON O NAKNADI RATNE ŠTETE?

Pišite nam na E-mail: zph@zph.hr


 
 
Obnova i razvoj PPDSOBNOVA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
Na području bivše Šibensko-kninske Županije obnova obiteljskih kuća započela je prije donošenja Zakona o obnovi i to na platou Miljevaca na način da su vlasnici kuća podigli kredite nekoliko banaka, odnosno Splitske, Jadranske, Zagrebačke i Privredne. Krediti su dodijeljeni u daleko većem broju nego što postoji domaćinstava. Vlasnici kuća bili su smješteni u Zagrebu, Splitu i Šibeniku, a nakon donošenja Zakona o obnovi, krediti su po istom Zakonu otpisani na teret države. Banke nisu provjeravale namjensko trošenje kredita. Kao primjer se može navesti iznos kredita za VI. kategoriju koji je iznosio 44.000 DEM. Isti vlasnici, podnijeli bi zahtjev za obnovu izjavljujući kako nisu dobili nikakva druga sredstva, a ostvaruju pravo na obnovu po postojećem Zakonu o obnovi.

Blokada UNPROFOR-aUNPROFOR "GO HOME"
Glavni stožer akcije blokade UNPROFOR-a Zajednice prognanika Hrvatske na sjednici održanoj dana 12.08.1994. u Zagrebu donio je REZOLUCIJU o prognanicima Podsjećajući da je UNPROFOR u Republici Hrvatskoj imao na raspolaganju 2,5 godine da stvori uvjete za povratak prognanika, a da je za to vrijeme samo nastavljeno etničko čišćenje nesrpskog pučanstva na privremeno okupiranom području RH i da je pomažući tzv. Krajine opskrbom deficitarnih roba omogućio da se približe svome cilju - stvaranju Velike Srbije; - da su prognanici već 3 godine izvan svojih domova; - da polako padaju u zaborav i da nije učinjen pomak u rješavanju njihovih životnih pitanja te - da su 3 godine čekanja dovele prognanike u stanje malodušnosti, indiferentnosti, bezizlaznosti i - da je vrijeme čekanja- strpljenja isteklo; Učinjen je korak očajnika - akcija blokade snaga UN, da bi se potaklo domaću i međunarodnu javnost na razmišljanje o sudbini prognanih u svojoj vlastitoj Domovini od strane onih koji boreći se za svoje "pravo na opredjeljenje i samoodređenje" to pravo osporiše nama snagom oružja.

Povratak prognanikaZPH PROZIVA LOKALNU SAMOUPRAVU
Nova vladajuća politička garnitura uglavnom se bavila svojim unutar – stranačkim odnosima i obračunom s bivšom vlasti pa su se problemi samo gomilali, a tešku materijalnu i gospodarsku situaciju u područjima posebne državne skrbi činili još težom. Zajednica povratnika Hrvatske bila je prisiljena pronalaziti druga sredstva i sugovornike u borbi za opstanak ljudi u prostorima povratka. U otvorenom pismu ZPH se obraća jedinicama lokalne uprave i samouprave u područjima posebne državne skrbi i to gradonačelnicima, načelnicima općina, predsjednicima mjesnih odbora te predsjednicima udruga stradalnika Domovinskog rata.

Povratak prognanikaSABOR ZAUSTAVIO NACIONALNU SRAMOTU
Nakon Zaključka Hrvatskoga Sabora o konačnom rješavanju pitanja plaćanja najma za kuće i stanove korištene za vrijeme progonstva i aktiviranja Ministarstva pravosuđa RH u provedbi istog, Upravni odbor Osječko-baranjske podružnice ZPH je raspravljao o preracionalizaciji i postupanju po ovom Zaključku. Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović zadužila je svoje pomoćnike da prikupe podatke o svim do sada presuđenim prognanicima pri općinskim sudovima u RH.

Povratak prognanikaSABORSKI ZASTUPNICI U ILOKU
ILOK, 13. veljače 2002. Kako se u Hrvatskom Saboru nije čuo niti jedan saborski zastupnik koji bi prezentirao probleme i zahtjeve hrvatskih povratnika (čak 86 je izabranih u izbornim jedinicama koje obuhvaćaju područja posebne državne skrbi), a na inicijativu Osječko – baranjske i Vukovarsko – srijemske Podružnice, ZPH je 13. veljače 2002. godine pozvala 30 zastupnika s područja Slavonije i Baranje, kao i dva zastupnika nacionalnih manjina na zajedničku sjednicu u grad Ilok. Sastanku su nazočili i predstavnici jedinica lokalne samouprave, gradonačelnici i načelnici općina Županije Vukovarsko-srijemske. Cilj sastanka je bio je upoznavanje saborskih zastupnika sa izuzetno teškom gospodarskom situacijom u Hrvatskom Podunavlju, uzlaznom postotku nezaposlenosti, te zakonima o područjima posebne državne skrbi i statusu prognanika i izbjeglica koje je Sabor uputio u drugo čitanje.

Obnova i razvoj PPDSŽELIMO OSTATI I OPSTATI
Upravni odbor ZPH izražava zadovoljstvo procesom i tijekom obnove obiteljskih kuća i stanova ali naglašava da je samo to i zadovoljavajuće. Sva ostala pitanja obnove gospodarstva u područjima posebne državne skrbi, ocjenjujemo katastrofalnim jer je stopa nezaposlenosti dvostruko veća nego u ostalim dijelovima Hrvatske koji nisu bili okupirani. To je dovelo do novog vala napuštanja ovih prostora iako je Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva obnovilo kuće u koje su se ljudi vratili ali su nakon isteka statusa povratnika (koji traje šest mjeseci nakon povratka) ostali bez sredstava za život. ZPH upozorava da ukoliko ne krene obnova gospodarstva organizirano sa državne razine, područja RH koja su pompozno nazvana “Područja posebne državne skrbi” postat će kadrovski i na svaki drugi način opustošena područja što će biti uzrokom dugoročnije i katastrofalnije posljedice od ratnih.

Povratak prognanikaNERASPOREĐENI RADNICI “BOROVA” d.d. NE ŽELE OTKAZE
BOROVO, 14. siječnja 2003. U organizaciji Stožera za zaštitu prava radnika "Borova" i Zajednice povratnika Hrvatske, danas je u kino dvorani Borovo održan skup na kojem se okupilo oko 600 neraspoređenih radnika "Borova" d.d. kojima je najavljen otkaz. Na skupu su bili nazočni i neki saborski zastupnici iz LS-a, HDZ-a i SDP-a koji su samoinicijativno došli čuti što o svojoj sudbini kažu sami "Borovčani" Ovom skupu prethodila su dva sastanka predstavnika Stožera za zaštitu prava radnika "Borova" i Zajednice povratnika Hrvatske.

Blokada UNPROFOR-aUNPROFOR ZABRINUT PLANOVIMA PROGNANIKA
UNPROFOR je zabrinut planovima osječkog i drugih Udruženja prognanika u Hrvatskoj da tijekom srpnja blokiraju kontrolne točke zaštitnih snaga, rekao je u Zagrebu glasnogovornik UN-a Paul Risley. Govoreći na konferenciji za novinare u zagrebačkom Zapovjedništvu UNPROFOR-a uoči najavljene prognaničke akcije, on je istaknuo kako UNPROFOR "suosjeća s prognaniclma", koji blokadu pokreću kako bi skrenuli pozornost na svoje probleme i pokrenuli realizaciju rezolucija UN-a o njihovom povratku. "Svako ograničavanje slobode kretanja UNPROFOR-a ozbiljno zabrinjava i sprječava zaštitne snage u obavljanju njihovih dužnosti, od kojih su mnoge humanitarne prirode. Unprofor stoga smatra ovakve akcije neprihvatljivima", istaknuo je Risley te preporučio Zajednici prognanika iz Osijeka da otkaže planiranu blokadu. On je rekao kako je UNPROFOR dobio uvjeravanja hrvatske Vlade da će poduzeti sve mjere kako ovakve akcije ne bi bile provedene.

Blokada UNPROFOR-aPROGNANICI ODLUČNI - PLAVCI (NE)ZAINTERESIRANI
Prognanici, koje smo zatekli prilikom podizanja šatora na Biljskoj cesti, očekuju kako će blokada potaknuti UNPROFOR na provođenje obveza, a akciju smatraju prvim pravim korakom ka povratku prognanika.

Blokada UNPROFOR-aPREDSJEDNIK TUĐMAN: POVRATAK MIRNIM PUTEM
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je 29. lipnja 1994. godine izaslanstvo Zajednice prognanika Hrvatske koje ga je izvijestilo o dosadašnjim aktivnostima i radu Zajednice, posebno o svojemu nezadovoljstvu mandatom UNPROFOR-a koji nije proveo ni jednu rezoluciju Vijeća sigurnosti. Kako je priopćeno iz Ureda predsjednika Republike, Zajednica prognanika postavila je zahtjev hrvatskoj Vladi, hrvatskome državnom vodstvu i predsjedniku Republike, ali i UNPROFOR-u da se što hitnije provedu rezolucije Vijeća sigurnosti po kojima bi odmah počeo povratak prognanih i reintegracija okupiranih područja.

>>  <<  < 10 11  12 13 14 15 16 > 

CMS & Hosting: Poslovni forum  


Hrvatsku je napustilo preko 150.000 mladih ljudi. Najveći dio otišao je u Njemačku.