RATOM STRADALA PODRUČJA TREBAJU BITI I OSTATI PODRUČJA OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA SVE DOK SE GOSPODARSKI I ŽIVOTNI UVJETI NE IZJEDNAČE S CIJELOM HRVATSKOM
Zajednica povratnika Hrvatske, Osijek, Europsk avenije 22/2, Tel: 031/215-030; 215-031; fax: 031/212-315
MENU
O nama
Članstvo
Novosti
Obnova i razvoj PPDS
Zakoni
Konferencije ZPH
Izdavaštvo
Povratak prognanika
Mirna reintegracija
Progonstvo
Blokada UNPROFOR-a
Foto i Video
 RSS - Favorites

Glas javnosti:

TREBA LI VLADA DONIJETI ZAKON O NAKNADI RATNE ŠTETE?

Pišite nam na E-mail: zph@zph.hr


 
 

ŽITELJI KENĐIJE - ŽRTVE BIROKRACIJE

Raspadom bivše države - Jugoslavije, 1990.-te godine, administrativne granice bivših Republika postale su državne granice. U konkretnom slučaju u Baranji, uz rijeku Dunav, administrativna granica kretala se duž granica katastarskih čestica koje se kreću s jedne i druge strane Dunava. Dakle, Dunav nije granica između Hrvatske i Srbije već ima na tisuće hektara Hrvatske zemlje s lijeve strane Dunava na Srpskoj strani, kao što ima i Srpske zemlje s desne strane Dunava, dakle na hrvatskoj strani. Takvo stanje je do danas nesporno, iako dvije zemlje do danas službeno nisu riješili pitanje granice.

 

U područje općine Draž spada i Kenđija - oko 900 hektara Hrvatske zemlje koja se nalazi s lijeve strane Dunava, dakle sa Srpske strane. od tih 900 hektara oko 600 hektara je plodne oranice a na tom je području do 1990.-te živjelo preko 900 stanovnika. Za Domovinskoga rata ljudi su sustavno raseljavani tako da ih danas tamo živi svega dvadesetak. Bave se poljoprivredom i stočarstvo. Uglavnom se radi o Hrvatima i Madžarima - Hrvatskim državljanima koji listom posjeduju sve Hrvatske dokumente i formalno pripadaju Batini, odnosno općini Draž. Žive vrlo oskudno, do njih se može doći jedino 5-6 kilometara dugim blatnjavim poljskim putem, jer u taj dio općine, od mirne reintegracije nije uložena niti kuna. Djeca im idu u školu u Bezdan.   I sve bi bilo u redu kada bi ti ljudi mogli svoje proizvode plasirati recimo u Batini ili u Belom Manastiru. Da bi sa svojim proizvodima, mlijekom, sirom, voćem, povrćem i dr., došli do tržnice u Batini, moraju proći preko dijela Srpskog teritorija i naravno Srpsko-Hrvatske granice.

 

Kako su nam svjedočili sami mještani Kenđije, probleme im ne prave Spski carinici nego Hrvati na hrvatskoj strani granice Batina-Bezdan. Hrvatski carinici zahtijevaju od njih veterinarske i druge potvrde o ispravnosti proizvoda koji se uvoze iz druge države u Hrvatsku. Gospođa Barišin, pomoćnica pročelnice carinarnice Osijek, koja je nazočila sjednici, pozvala se na članak 56. carinskoga zakona koji definira način i uvjete pod kojima strani državljani mogu prenositi prehrambene proizvode iz drugih država u Republiku Hrvatsku.

 

U raspravi se iskristaliziralo da se radi o potpuno pogrešnom pristupu i pogrešnoj primjeni spomenutoga zakona od strane Hrvatskih carinika na graničnom prijelazu Batina. Iz gore navedenih činjenica nedvojbeno je da se radi o Hrvatskim građanima i Hrvatskom teritoriju koji svoje proizvode iz toga Hrvatskog teritorija žele plasirati na drugom dijelu Hrvatskog teritorija ali pri tome moraju fizički prijeći preko dijela Srpskog teritorija i, jasno preko granice dviju država.

 

Zajednica povratnika je u svome zaključku zatražila da se na graničnom prijelazu Batina-Bezdan primjenjuje potpuno isti režim kao na graničnim prijelazima kod Neuma - između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Budući je jasno da carinici na ovoj razini sami ne mogu provesti takav postupak jer nemaju odgovarajući naputak, zaključeno je da će se, nakon skorog sastanka s ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem, pokrenuti postupak kroz nekoliko ministarstava, u čijim je nadležnostima ovaj problem, da se ovaj problem kvalitetno riješi jer je nedopustivo da  naša carina Hrvatske građane, koji žive i dolaze sa Hrvatskog državnog teritorija, tretiraju kao strance koji žive u drugoj državi.

 

U tom smislu Zajednica povratnika zatražit će i očitovanje Carinske Uprave o tome problemu.

 




►  Novosti  - Wednesday, November 11, 2009
  |   Print   |   Home

CMS & Hosting: Poslovni forum  


Hrvatsku je napustilo preko 150.000 mladih ljudi. Najveći dio otišao je u Njemačku.