Sedamnaest je godina od početka Domovinskoga rata kada je veliki broj ljudi stradavao, između ostaloga i od mina i minsko-eksplozivnih sredstava. Mnogi će reći: bilo je to ratno vrijeme.
I moglo bi se tako reći, kada od istih takvih mina i dan-danas ne bi stradavali mnogi naši građani, djeca, pa i sami pirotehničari – ljudi osposobljeni za pronalaženje i uklanjanje mina.
S razminiranjem miniranih površina u Hrvatskom Podunavlju započelo se odmah po završetku mirne reintegracije. Plan tadašnje Vlade RH bio je da se taj posao završi do kraja 2010-te godine, kada se očekuje i ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju..
Međutim, dinamika kojom se minirane površine čiste od minsko-eksplozivnih sredstava ne ulijeva optimizam da će Republika Hrvatska biti bez mina niti za 30-50 godina. S tom činjenicom osobito nisu zadovoljni hrvatski povratnici koji svakodnevno žive u neposrednoj blizini miniranih površina a ni poljoprivrednici jer su još uvijek velike površine plodne slavonske zemlje zagađene minama.
Na sinoćnjem sastanku predstavnika HCR-a Županije i Zajednice povratnika osječko-baranjske županije istaknuto je da je za potpuno razminiranje ove Županije potrebno 2 milijarde kuna. Županija ta sredstva nema pa je predloženo da se ista pokušaju namaknuti iz pretpristupnih fondova EU te iz državnoga proračuna.
Stajalište je ZPH da je nedopustivo ljudske živote mjeriti novcem a ne možemo se oteti dojmu da se rokovi namjerno produljuju, kako bi se nekima osigurao dobro plaćeni posao do mirovine. S druge strane, ne vodi se briga o pirotehničarima koji su svakodnevno u životnoj opasnosti jer pod punom ratnom opremom cijelo ljeto na + 40oC ulaze u zakorovljena, minirana ili minsko sumnjiva područja. Drži ih se kao obične radnike u tvornici na traci iako su svakodnevno na nekadašnjim prvim crtama bojišnice na kojima su stradavali vojnici - današnji HRVI.
Stoga će ova Zajednica uputiti zahtjev Zajednici povratnika Hrvatske, kao krovnoj Udruzi, da temu razminiranja stavi na dnevni red već na prvoj sjednici te da zatraži od Hrvatske Vlade stavljanje razminiranja u apsolutni prioritet za koji treba izdvojiti značajnija sredstva iz državnoga proračuna od dosadašnjih kako bi se zaista Hrvatska očistila od mina u slijedećih nekoliko godina.
Prema informacijama HCR-a, u prvom polugodištu 2008. godine ukupno je ugovoreno radova veličine 21.786.171 m2 što je 65,47% ukupnog plana za 2008. godinu. Od ugovorenih radova u promatranom vremenskom razdoblju realizirano je 15.032.910 m2 odnosno 45,18% plana.
Ukupna realizacija plana financiranja razminiranja za prvo polugodište 2008. godine iznosi 56,3%, odnosno 179.229.107,54 kn.
U prvom polugodištu 2008. godine izvršeno je definiranje površina čije razminiranje će se financirati sredstvima iz Zajma Svjetske banke (Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka područja od posebne državne skrbi), a na temelju poziva za iskaz interesa za razminiranje uglavnom poljoprivrednih površina. U tijeku je natječaj za radove razminiranja, veličine 8 km2.
U razdoblju od 01. siječnja do 30. lipnja 2008. godine zabilježena su 3 minska incidenta u kojima su stradale 4 osobe, od kojih je 1 osoba poginula.
PLAN HUMANITARNOG RAZMINIRAVANJA ZA 2008. GODINU
Plan humanitarnog razminiravanja za 2008. godinu (nadalje Plan) temelji se na Zakonu o humanitarnom razminiranju (NN153/05 i 63/07). Plan je izradio Hrvatski centar za razminiranje uz suglasnost Ministarstva financija, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstva turizma i
Ministarstva kulture. Na dan 01. siječnja 2008. godine ukupan minski sumnjiv prostor Republike Hrvatske
iznosi 997 km2, prostire se u 112 gradova i općina i obilježen je s 14.521 oznakom minske
opasnosti.
U 2008. godini poslovima pretraživanja i razminiranja planira se ukloniti minska opasnost s površine 33,3 km2.
| 
