RATOM STRADALA PODRUČJA TREBAJU BITI I OSTATI PODRUČJA OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA SVE DOK SE GOSPODARSKI I ŽIVOTNI UVJETI NE IZJEDNAČE S CIJELOM HRVATSKOM
Zajednica povratnika Hrvatske, Osijek, Europsk avenije 22/2, Tel: 031/215-030; 215-031; fax: 031/212-315
MENU
O nama
Članstvo
Novosti
Obnova i razvoj PPDS
Zakoni
Konferencije ZPH
Izdavaštvo
Povratak prognanika
Mirna reintegracija
Progonstvo
Blokada UNPROFOR-a
Foto i Video
 RSS - Favorites

Glas javnosti:

TREBA LI VLADA DONIJETI ZAKON O NAKNADI RATNE ŠTETE?

Pišite nam na E-mail: zph@zph.hr


 
 

SABORSKI ZASTUPNICI U ILOKU

DAMIR JURIĆ smatra da skup drugih zakona mora biti upravljen ka ovom području da bi povratnicima omogućio uvjete života kakvi su u većem dijelu Hrvatske. Stoga bi bio potreban Zakon koji će promovirati ideju ravnomjernog razvoja zemlje jer ovo područje nije jednako s prostorima Zagorj, Istre i dr. Istok Hrvatske je deprivilegiran u svakom pogledu i stoga su potrebne porezne olakšice kao u istočnim dijelovima Mađarske, za razliku od zapadnih dijelova u kojima su  stranci značajno investiraju.
 
Jurić je također predložio zajedničko zalaganje ZPH i saborskih zastupnika prema hrvatskoj Vladi u smislu  p ukidanja viznog režima sa SRJ. To je mjera koja po njegovoj računici za šest mjeseci donosi gotovo 500 novih radnih mjesta. Također je predložio formiranje AGENCIJE ZA RAZVOJ SLAVONIJE I BARANJE.

 

Dr. TIBOR SANTO podržava većinu primjedbi ZPH na oba Zakona, te je predložio da se Zakon o statusu prognanika i izbjeglica koji bi trebao riješiti pitanje naplate najma za korištenje kuća ili stanova od strane prognanika za vrijeme progonstva, uredi tako da umjesto onih na čiju su štetu sudovi presudili, isplat riješi država iz sredstava solidarnosti. Što se tiče Zakona o područjima posebne državne skrbi dr. Santo predlaže da postojeća materija bude uređena pomoću dva Zakona. Jednim bi se rješavala pitanja područja što su zaostala u razvoju, a drugim, specifičnosti područja stradalim od rata. Budući je na sjednici nazočio i predstavnik predlagatelja izmjena Zakona o područjima posebne državne skrbi, dr. Santo je zatražio da se izjasni što se od primjedbi i prijedloga s ovog sastanka koji su izneseni i u Sabornici, kani prihvatiti. Predlagatelj se slažio se s iznesenim stavom da ostatak Hrvatske mora solidarno podnijeti teret ravnomjernog razvoja ovih područja.

 

Dr. JURAJ NJAVRO slažio se sa stavom ZPH da područje posebne državne skrbi može biti cijela Hrvatska, međutim u cijeloj Hrvatskoj nije bilo rata,  njegove posljedice nisu svuda jednake. Kao i ostali, smatra kako je jedini izlaz iz sadašnje situacije, oživljavanje gospodarstva i zapošljavanje.

 

JADRANKA KOSOR predložila je donešenje konkretnih zaključaka sa ovog skupa jer u suprotnom on neće imati smisla. Zakon o područjima posebne državne skrbi bio je i donesen zato da bi se osigurale posebne povlastice za ljude na tim prostorima, a ukoliko se prihvate predložene izmjene, onda je bolje da Zakona nema. Konačni prijedlog Zakona o statusu prognanika i izbjeglica je pri kraju i uskoro će se naći u saborskoj proceduri,  a vjerojatno je da se donese konsenzusom.

 

ŽELIMIR JANJIĆ je istaknuo da je posebno teško na istoku Hrvatske, te pozdravio ideju ovakvih sastanaka koji su se, smatra, trebali održavati još prije pet godina. Naglašava, kako bi bi luka Vukovar trebala biti isto što je Rijeka na Jadranu. Tu bi se zaposlio značajan broj povratnika. Posao oko osnivanja bescarinskih zona nije otišao daleko, a ima uporište u Zakonu. Janjić potiče zastupnike da se trebaju zalagati i za razvoj obrtništva koje bi se moglo unaprijediti jačanje gospodarstva tako da iza obrtničkih projekata stoji Hrvatska Garancijska Agencija jer povratnici nemaju hipoteku koja bi bila dostatno jamstvo za dobivanje kredita. Janjić je spomenuo i problem granice sa SRJ, a kao primjer naveo naselje Šarengrad koje je živjelo od "Šarengradske Ade", trenutačno nedostupnom. Oko ovih pitanja očekuje se konsenzus svih zastupnika, bez obzira na stranačku pripadnost. On smatra kako je potrebno uvesti Treću skupinu područja posebne državne skrbi u kojoj trebaju biti zastuplena područja RH što su bila uz područja zahvaćena ratom. Posebno je zanimljiv prijedlog zastupnika Janjića za reviziju Prve skupine jer postoje mjesta i općine koje nisu pretrpjele gotovo nikakve štete, te se predlaže da prijeđu u Drugu ili Treću skupinu, ili čak potpuno isključe iz područja posebne državne skrbi. Predloženo je da se područja koja su bila pogođena ratom obuhvate posebnim Zakonom  kojim će se trajno riješiti stimulativne mjere i povlastice pri ulaganju u razvoj gospodarstva i zapošljavanje tih područja. Drugim bi se Zakonom rješavao razvoj nerazvijenih područja RH koja su u sadašnjem Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o područjima posebne državne skrbi uvrštena u "treću" skupinu.

 

ĐURO NJAVRO se zalažio da se povlastice ne umanjuju  već povećaju. Država ne može pobjeći od svoje odgovornosti iako ona ne može obnoviti gospodarstvo ali mora iznaći izvore njezinog financiranja. Predlaže ovakve sastanke kao stalni monitoring s utvrđivanjem što se događa sa Zakonima koji su doneseni, odnosno kako se primjenjuju. Smatra kako je bolje ne donositi nove Zakone ako se već doneseni ne primjenjuju. Iznio je konkretan prijedlog kako doći do novih financijskih sredstava za tu svrhu. Predstavnici MMF-a upravo su u Zagrebu radi pregovora s hrvatskom Vladom oko novoga aranžmana i sada je upravo trenutak da se s njima krene u obnavljanje pregovora oko oprosta tzv. starojugoslavenskih dugova koje je Hrvatska preuzela u cijelosti. Saveznoj Republici Jugoslaviji je oprošteno 2/3  dijela duga, a nije bila pogođena ratom već izvor nestabilnosti ovih prostora.

Ukoliko se ti dugovi ne bi oprostili onda neka se eventualno ulože u izgradnju infrastrukture u Hrvatskoj. 

 

IVO MILATIĆ - pomoćnik ministra javnih radova, obnove  i graditeljstva govorio je o do sada odrađenim poslovima na pripremi konačnog prijedloga Zakona o područnima posebne državne skrbi temeljem primjedbi i prijedloga koje su uputili saborski zastupnici. Naglasio je kako, ukidanjem pojedinih članaka koji se odnose na porezne olakšice, iste nisu ukinute već su povećane kroz druge zakone. Sadašnjim mjerama iz Zakona o porezu na dohodak omogućili se da svim zaposlenicima poslodavci kroz manji trošak daju veću neto plaću. Najgore je zapravo prošla lokalna samouprava. Porezi i doprinosi se ne mogu ukinuti na određenim područjima jer bi se to zloupotrijebilo prijavom poduzetnika, a od toga, povratnici ne bi imali nikakve koristi. Što se tiče rješavanja problema oslobađanja tuđe imovine dodjelom građevinskog materijala i obvezom iseljavanja u novosagrađeni objekt, ta se odredba odnosi na rok od 60 dana od zadnje isporuke materijala. Dakle, nakon isporuke crijepa ocjenjujemo da u roku 60 dana obitelj može stvoriti minimalne uvjete za preseljenje u taj novosagrađeni objekt. Donacijom Svjetske banke definirani su okviri regionalnog razvoja Zadarske i Šibenske županije, a za nekoliko mjeseci takva donacija mogla bi biti omogućena za područje Slavonije.

 

Prihvaćeno je od strane svih zastupnika da se u Hrvatskom Saboru pokrene plenarna rasprava o ovoj problematici, nakon čega bi se hrvatska Vlada zadužila  da u razumnom roku predloži mjere poticanja gospodarstva i zapošljavanja jer se upozorava na nezaposlenost koja doseže alarmantnih 56 posto..
 
Polazišta plenarne rasprave u Hrvatskom Saboru trebale bi biti:
- poticajna porezna politika za ulaganje;
- bescarinske zone;
- ukidanje viznih režima u graničnim područjima;
- oslobađanje poreznih opterećenja na duži rok;
- subvencioniranje otvaranja radnih mjesta;
- nepovratni krediti za obnovu poljoprivrednih gospodarstava;
- kreditiranje obrtništva uz HGA;
- zakoni koji će poticati ravnomjeran razvoj zemlje;
- osnivanje Agencije za razvoj Slavonije i Baranje;
- pokretanje pregovora s MMF-om o oprostu preuzetih "starojugoslavenskih" dugova ili njihovo
- ulaganje u razvoj infrastrukture u RH;
- revizija utvrđenih skupina u Zakonu o područjima posebne državne skrbi i uvrštavanje Prve i Druge u Treću skupinu onih dijelova što su graničili s područjima koja su doživjela ratna djelovanja.

 

Zaključeno je i da se s ovakvim sastancima treba nastaviti.




►  Povratak prognanika  - Tuesday, February 26, 2008
  |   Print   |   Home

CMS & Hosting: Poslovni forum  


Hrvatsku je napustilo preko 150.000 mladih ljudi. Najveći dio otišao je u Njemačku.