RATOM STRADALA PODRUČJA TREBAJU BITI I OSTATI PODRUČJA OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA SVE DOK SE GOSPODARSKI I ŽIVOTNI UVJETI NE IZJEDNAČE S CIJELOM HRVATSKOM
Zajednica povratnika Hrvatske, Osijek, Europsk avenije 22/2, Tel: 031/215-030; 215-031; fax: 031/212-315
MENU
O nama
Članstvo
Novosti
Obnova i razvoj PPDS
Zakoni
Konferencije ZPH
Izdavaštvo
Povratak prognanika
Mirna reintegracija
Progonstvo
Blokada UNPROFOR-a
Foto i Video
 RSS - Favorites

Glas javnosti:

TREBA LI VLADA DONIJETI ZAKON O NAKNADI RATNE ŠTETE?

Pišite nam na E-mail: zph@zph.hr


 
 

PREDSTAVNICI UNPROFORA OBRAĆAJU SE HRVATSKOJ JAVNOSTI

Charles Kirudja, koordinator za civilna pitanja UNPROFOR-a u sektoru “Sjever”, ocjenjujući situaciju u Hrvatskoj, rekao je kako je UNPROFOR jedan od važnih elemenata u procesu normalizacije situacije u Hrvatskoj. “Vjerujem kako je nazočnost UNPROFOR-a pridonijela u zaustavljanju rata i da je do 22. siječnja (1993.) svo teško naoružanje na UNPA području završilo u skladištima. Drugi bitni elementi Vanceovog plana, posebice potpuno razvojačenje svih paravojnih snaga i povratak raseljenih osoba kućama, nisu, nažalost, ostvareni do kraja Unproforovog prvog mandata”, kaže Kirudja.

 

Ocjenjujući suradnju UNPROFOR-a s hrvatskim vlastima Kirudja je rekao kako je UNPROFOR u sjevernom sektoru dobro surađivao s civilnim i vojnim vlastima duž cijele crte razgraničenja. 

»Imali smo mnogo korisnih i srdačnih susreta s hrvatskim službenim osobljem, na naš, ali i njihov zahtjev. Rezultat je toga da smo crtu prekida vatre držali relativno mirnom, a prijelaze uglavnom otvorenima. Do 22. siječnja 1993. počeo se ustaljivati promet građana u oba smjera, jer su ljudi na objema stranama postali više povjerljivi jedni prema drugima. Kao rezultat naših čestih i bliskih susreta s hrvatskim vlastima, uspjeli smo spriječiti ozbiljnije nesporazume u Sektoru. To ne znači da su se naša gledišta uvijek podudarala, s obzirom na razna tumačenja nadležnosti koje je Vijeće sigurnosti davalo UNPROFOR-u. Često čitamo u lokalnom tisku da UNPROFOR nije ispunio ovaj ili onaj dio svog mandata, naročito u vezi s razvojačenjem i povratkom raseljenih osoba u UNPA. Vjerujemo da je postojalo neprekidno nerazumijevanje toga što UNPROFOR treba raditi u skladu s pojedinim rezolucijama Vijeća sigurnosti.«

 

Kirudja je istaknuo kako “mirovne snage osluškuju poteze New Yorka, najavivši kako se uskoro očekuje revizija mandata mirovnih snaga te nove upute za način primjene i provedbe mirovnog plana. Iz dosadašnjih iskustava tvrdim da će se rezolucije o demilitarizaciji i postupnom povratku prognanika moći provesti u novom mandatu. Shvatili smo da treba doraditi ovlasti mirovnih snaga, te osigurati otvorenost i iskrenost obiju strana.”

O sadašnjem stanju na području od Vojnića preko Gline, Petrinje i Slunja, Kirudja je sa žaljenjem ustvrdio da snagama UNPROFOR-a Srbi još uvijek zabranjuju ulazak u određena područja. Odgovarajući na pitanje hoće li preostali Hrvati u selima uz Kupu i Koranu, njih oko 600, i oni u UNPA (Slunj, njih oko 400), preživjeti i opstati, Kirudja je oslikao sumornu stvarnost. Rekao je kako su pripadnici UNPROFOR-a izvijestili o pet stradalih Hrvata, da su Hrvati podvrgnuti zlostavljanju srpske milicije i vojske, da su mnogi ljudi potražili utočište kod mirovnih snaga, te da ne stiže pomoć u hrani i lijekovima. “Htjeli bismo da se situacija smiri na cijelom području i na tome moramo raditi svi«, rekao je na kraju Kirudja.

 




►  Progonstvo  - Sunday, February 3, 2008
  |   Print   |   Home

CMS & Hosting: Poslovni forum  


Hrvatsku je napustilo preko 150.000 mladih ljudi. Najveći dio otišao je u Njemačku.