ŽELIMO LI VLADU U KOJOJ ĆE GLAVNU RIJEČ IMATI JOVANOVIĆ, GRČIĆ I LALOVAC?
Zajednica povratnika Hrvatske, Osijek, trg Ante Starčevića bb, Tel/fax: 031/215-030
MENU
O nama
LOGOTIP
STATUT
Članstvo
Novosti
IZVJEŠĆA ZPH
Obnova i razvoj PPDS
Zakoni
Konferencije ZPH
Izdavaštvo
Povratak prognanika
Mirna reintegracija
Progonstvo
Blokada UNPROFOR-a
Foto i Video
 RSS - Favorites

Glas javnosti:

PODUPIRETE LI TUŽBU PROTIV REPUBLIKE SRBIJE ZA NAKNADU RATNE ŠTETE?

Pišite nam na E-mail: zph@zph.hr


 
 

RATNA ŠTETA

RATNA ŠTETA REPUBLIKE HRVATSKE U DOMOVINSKOM RATU Ratna razaranja u agresiji na Republiku Hrvatsku u razdoblju od 1990. do 1995. godine, te do mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 15. siječnja 1998. godine, ostavila su duboke tragove u svim dijelovima života i rada, do današnjih dana. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% nacionalnog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom srpskih snaga i paravojnih četničkih postrojbi našlo se 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. U Domovinskom ratu je u razdoblju od 1991. do 1995. godine Hrvatska imala 13.583 poginulih i nestalih a 37.180 osoba bilo je ranjeno. Ogroman broj ljudi protjeran je ili je morao napustiti svoje domove i naselja. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj j3 bilo oko 550 tisuća prognanika i izbjeglica a k tome je 150 tisuća ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. Državna komisija za popis i procjenu ratne štete Vlade Republike Hrvatske utvrdila je da ukupna vrijednost ratne štete u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 1999. godine iznosi 236.431.568.000,00 kn ili 65.330.635.000,00 DEM, bez otuđene imovine bivše SFRJ, i to: 1. GOSPODARSTVO 36.807.213.000,00 KN 2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI 9.224.831.000,00 KN 3. KULTURNA I PRIRODNA DOBRA 2.647.935.000,00 KN 4. DOBRA GRAĐANA 46.522.223.000,00 KN 5. TROŠKOVI RATA 54.437.982.000,00 KN 6. ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI 79.533.384.000,00 KN 7. TROŠKOVI NEODRŽAVANJA DOBARA 7.238.000,00 KN (IZVOR: Završno izvješće Državne komisije za popis i procjenu ratne štete – rujan 1999. godine). Nakon vojno-redarstvenih akcija „Bljesak“ i „Oluja“, prilikom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, uz posredovanje međunarodne zajednice, između Republike Hrvatske i tadašnje SR Jugoslavije, čija je pravna sljednica Republika Srbija, sklopljena su dva sporazuma koji imaju snagu međunarodnih ugovora a kojima je uređeno i pitanje pravične naknade štete koju su pretrpjeli građani, stradalnici Domovinskog rata u Hrvatskoj. Time su trebale biti riješene stavke 4. i 6., dobra građana i život i zdravlje ljudi u ukupnom iznosu od 126.055.607.000,00 kn. Radi se o, prvo, Temeljnom sporazumu o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu (tzv. Erdutski sporazum) koji je sklopljen 12. studenog 1995. godine između predstavnika lokalne srpske zajednice koji su sporazum potpisali u Erdutu, te SR Jugoslavije i Republike Hrvatske (Zagreb, Milan Milutinović i Hrvoje Šarinić) kojim je u čl. 8. utvrđeno da će sve osobe imati pravo na povrat imovine koja im je oduzeta nezakonitim postupcima ili koju su morali napustiti silom, te na pravednu naknadu za vlasništvo koje im ne može biti vraćeno. Drugo, dana 23. kolovoza 1996. godine u Beogradu je sklopljen Sporazum o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i SR Jugoslavije kojim je u čl. 7. st. 1. utvrđeno da će ugovorne strane osigurati uvjete za slobodan i siguran povratak izbjeglica i prognanika u njihova prebivališta ili u druga mjesta koja slobodno izaberu. Ugovorne strane osigurat će tim osobama vraćanje u posjed njihovu imovinu, odnosno pravičnu naknadu. U stavku 6, članka 7. tog Sporazuma se utvrđuje da će se u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu tog Sporazuma, ugovorne strane sklopiti novi Sporazum o naknadi za svu uništenu oštećenu ili nestalu imovinu. Tim sporazumom trebalo je utvrditi postupke ostvarivanja prava na pravičnu naknadu koja neće uključivati sudske postupke. Sporazum o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i SR Jugoslavije potvrđen je zakonom u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske (NN 10/1996) i na snazi je do danas. Sklapanjem spomenuta dva sporazuma (međunarodna ugovora) Republika Srbija preuzela je obvezu isplatiti pravičnu naknadu svim građanima Republike Hrvatske, stradalnicima Domovinskog rata koji su pretrpjeli ratnu štetu. Kada je riječ šteti Republike Hrvatske (u nastavku „državna šteta“ u smislu šteta u gospodarstvu, društvenim djelatnostima, kulturnim i prirodnim dobrima, troškovima rata i troškovima neodržavanja dobara na okupiranim područjima ( 110.375.961.000,00 kn) odgovornost Republike Srbije temelji se na činjenici da je Srbija bila agresor u Domovinskom ratu i da su njezine regularne oružane snage (tzv. JNA) i paravojne četničke postrojbe sa područja Srbije, počinile ratnu štetu u Republici Hrvatskoj. Ovdje se radi o notornoj činjenici a pored toga ta činjenica da je Republika Srbija izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku potvrđena je u više kaznenih postupaka pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sa sjedištem u Den Haagu, posebno u postupcima: - Predmet protiv Milana Martića, presuda br. IT-95-11-T od 12. lipnja 2007. godine te presuda po žalbi br. IT-95-11-A od 08. listopada 2008. godine, - Predmet protiv Milana Babića, presuda IT-P.I.S./861-T od 29. lipnja 2004. godine, presuda po žalbi IT-03-72-A i presuda o kazni od 18. srpnja 2005. godine, i dr. Usprkos svim navedenim činjenicama, usprkos sklopljenim međunarodnim ugovorima i preuzetim obvezama po tim ugovorima, usprkos presudama Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Republika Srbija već 25 godina potpuno ignorira pitanje ratne štete počinjene u Hrvatskoj. Stradalnici Domovinskog rata koji su pretrpjeli ratnu štetu počeli su se pribojavati da je to pitanje na državnoj razini potpuno napušteno i zaboravljeno. Međutim, aktualna Vlada RH, prva od stvaranja samostalne i nezavisne države, otvorila je ovo pitanje a premijer Andrej Plenković tu je temu nametnuo prilikom posjete predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića Zagrebu, 12. veljače 2018. godine. Isto tako, premijer Plenković o tome je govorio i u Europskom parlamentu odgovarajući na pitanja pojedinih europarlamentaraca o tome što znači dolazak Vučića u Zagreb. Republika Hrvatska vodi politiku kojom snažno podupire ulazak susjednih zemalja u Europsku uniju pa tako i Republiku Srbiju. Međutim, nužno je da pri tome Republika Srbija ispuni sve uvjete i izvrši sve obveze koje je prema sklopljenim sporazumima i međunarodnim ugovorima preuzela. Ovo se pogotovo odnosi na ispunjavanje obveza prema Republici Hrvatskoj za ratnu štetu jer to mora biti preduvjet za zatvaranje poglavlja 23. i 24., odnosnoconditio sine qua non.


►  Obnova i razvoj PPDS  - Friday, June 19, 2020
  |   Print   |   Home

CMS & Hosting: Poslovni forum  


ZPH se bori za ostanak mladih, osiguravanje radnih mjesta s pristojnim primanjima i povratak onih koji su napustili Hrvatsku zbog ekonomskih razloga.