RATOM STRADALA PODRUČJA TREBAJU BITI I OSTATI PODRUČJA OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA SVE DOK SE GOSPODARSKI I ŽIVOTNI UVJETI NE IZJEDNAČE S CIJELOM HRVATSKOM
Zajednica povratnika Hrvatske, Osijek, Europsk avenije 22/2, Tel: 031/215-030; 215-031; fax: 031/212-315
MENU
O nama
Članstvo
Novosti
Obnova i razvoj PPDS
Zakoni
Konferencije ZPH
Izdavaštvo
Povratak prognanika
Mirna reintegracija
Progonstvo
Blokada UNPROFOR-a
Foto i Video
 RSS - Favorites

Glas javnosti:

TREBA LI VLADA DONIJETI ZAKON O NAKNADI RATNE ŠTETE?

Pišite nam na E-mail: zph@zph.hr


 
 

UDRUGA NASTALA U DOMOVINSKOM RATU

  ZAJEDNICA PROGNANIKA OPĆINE  OSIJEK utemeljena je 14. rujna, 1992. godine na inicijativu 12 tadašnjih mjesnih zajednica koje su u to vrijeme zbog okupacije, djelovale u progonstvu, uglavnom na području grada Osijeka. 

      

Zajednica prognanika općine Osijek, kao nevladina, nestranačka i nepolitička udruga od samog osnutka borila se za prava i interese prognanika svih nacionalnosti kojih je u tom trenutku s područja općine Osijek bilo preko 100.000.

 
Temeljni ciljevi Zajednice bili su:
 
utjecanje na sve domaće i međunarodne čimbenike kako bi se prognanicima stvorili uvjeti za dostojanstven život u progonstvu te istodobno djelovanje među prognanicima kako bi se poticala želja za povratak u svoje domove – u mjesta iz kojih su prognani.

  

Budući se broj prognanika iz dana u dan povećavao u cijeloj Hrvatskoj, ukazala se potreba za osnivanjem ovakvih Zajednica prognanika i jedne krovne organizacije na razini cijele Republike Hrvatske.

 

Tako je 19. ožujka 1993. godine na blagdan Sv. Josipa, koji je također bio protjeran iz svoga doma, u Osijeku održana osnivačka Skupština i Prva Konferencija Zajednice prognanika Hrvatske koja je pred domaćom i svjetskom javnošću zastupala interese više od 525.000 prognanika te dio izbjeglica iz SRJ i BiH. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici prognanika iz svih tada okupiranih dijelova RH, od Dubrovnika do Vukovara.
 

            Međunarodne humanitarne organizacije postupno su se uključivale u akciju pomoći tim stradalnicima u hrani, odjeći, lijekovima te kasnije i u financiranju smještajnih kapaciteta, no to nije smanjilo želju prognanika za povratkom svojim kućama.

1.            

             Temeljni cilj Zajednice prognanika Hrvatske bio je utjecati na UN da u skladu s donesenim Rezolucijama Vijeća sigurnosti, te oformljenim vojnim snagama UNPROFOR, omogući što skoriji povratak svih prognanika svojim kućama. 

 

Saznavši da je samo na području okupirane Baranje i istočnoga dijela Slavonije, od Osijeka do Vukovara, u vrijeme kada su ti prostori bili pod zaštitom UNPROFOR-a, ubijeno oko 600 ljudi, Zajednica prognanika Hrvatske je optužila sve one dužnosnike međunarodnih humanitarnih organizacija, koji su imali podatke o raznim zločinima, ubojstvima i o zatočenicima u okupiranim prostorima RH, a nisu ništa učinili da se ti ljudi zaštite, oslobode ili tijela ubijenih prenesu i dostojno kršćanski pokopaju.

 

ZPH je optužila gospodina Mazowieckog što se nije potrudio prikupiti i objaviti i podatke o ljudskim slobodama i kršenju ljudskih prava i na okupiranim područjima Republike Hrvatske.

ZPH je optužila gospodina Cyrusa Vancea za masovnu likvidaciju 300 ranjenika iz Vukovarske bolnice, jer je on uz CRC bio svjedok toga krvavog zločina 1991. u Vukovaru.

 

3.       Vojne akcije hrvatske vojske 1992. godine oslobađaju povijesni grada Dubrovnik i okolicu, te 1995. godine u vojno-redarstvenim akcijama  «Bljesak» i «Oluja» sve ostale okupirane krajeve osim istočne Slavonije i Baranje i na taj način omogućile su povratak velikog broja prognanika i obnovu njihovih opljačkanih, do temelja porušenih i spaljenih kuća.

 
Novonastala situacija uvjetovala je i promjenu aktivnosti i naziva ZPH, koja mijenja naziv u ZAJEDNICU POVRATNIKA HRVATSKE, a 14 Zajednica prognanika koje djeluju po županijama  dobivaju status Podružnica koje nastavljaju djelovati u sklopu jedinstvene organizacije ZPH.

U daljnjem djelovanju ZPH glavni zadaci su nam više pravne prirode u ostvarivanju prava na obnovu te raznih pomoći u smještaju, prehrani te zastupanju na sudovima radi sprječavanja deložacija dok im se ne obnove kuće ili osigura drugi odgovarajući smještaj.

 

4.       Potrebe još uvijek velikog broja prognanika (oko 100.000) koji nisu ostvarili pravo na obnovu ili im obnova nije završena, su velike, a pomoć međunarodnih humanitarnih organizacija je gotovo prestala. Tako je došlo do apsurdne situacije da su prognanici dostojanstvenije i lakše živjeli dok još nisu mogli do svojih domova nego danas kada su im potrebe zapravo puno veće zbog činjenice da na svojim ognjištima nisu našli baš ništa od svih onih materijalnih dobara koje su 1991. godine tamo ostavili.

a

Pokazalo se u praksi da nije dovoljno obnoviti kuću a ne stvoriti uvjete za nastavak normalnog života u prostorima povratka a to znači obnova gospodarstva, otvaranje radnih mjesta i osiguravanje materijalnih dobara u obiteljskim gospodarstvima putem humanitarnih akcija pomoći (motokultivatori, prskalice, traktori s priključcima, betonske mješalice, građevinski materijal, stolarija i dr. za samogradnju gospodarskih objekata i sl).
 
Zajednica povratnika Hrvatske apelira na sve međunarodne humaniratne organizacije da i sada nakon normalizacije života u Hrvatskoj, pomognu povratnicima isto onako kako su pomagale tim ljudima dok su bili u statusu prognanika kako sav dosadašnji trud svih nas ne bi bio uzaludan te da se ne dogodi obrnuti proces – da povratnici zbog nedostatka uvjeta za nastavak i normalizaciju života, napuštaju područja povratka i odlaze u druge krajeve Hrvatske ili u inozemstvo tražeći mogućnosti za normalan život.

                                                                     




►  O nama  - Sunday, February 3, 2008
  |   Print   |   Home

CMS & Hosting: Poslovni forum  


Hrvatsku je napustilo preko 150.000 mladih ljudi. Najveći dio otišao je u Njemačku.