RATOM STRADALA PODRUČJA TREBAJU BITI I OSTATI PODRUČJA OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA SVE DOK SE GOSPODARSKI I ŽIVOTNI UVJETI NE IZJEDNAČE S CIJELOM HRVATSKOM
Zajednica povratnika Hrvatske, Osijek, Europsk avenije 22/2, Tel: 031/215-030; 215-031; fax: 031/212-315
MENU
O nama
Članstvo
Novosti
Obnova i razvoj PPDS
Zakoni
Konferencije ZPH
Izdavaštvo
Povratak prognanika
Mirna reintegracija
Progonstvo
Blokada UNPROFOR-a
Foto i Video
 RSS - Favorites

Glas javnosti:

TREBA LI VLADA DONIJETI ZAKON O NAKNADI RATNE ŠTETE?

Pišite nam na E-mail: zph@zph.hr


 
 

Zakon o obnovi

ZAKON O OBNOVI

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Područja obnove su dijelovi teritorija Republike Hrvatske koji su u ratu protiv Republike Hrvatske bili privremeno zaposjednuti ili koji su bili izloženi razornim djelovanjima i posljedicama djelovanja agresorskih srpskih i crnogorskih vojnih i paravojnih formacija, odnosno posljedicama djelovanja terorističkh i drugih jedinica koje su nadzirale ili podupirale ove vojne i paravojne formacije, te koji su u oružanim sukobima pretrpjeli uništenje i oštećenje materijalnih i kulturnih dobara i prirodnih vrijednosti.

Članak 2.

(1) Područja obnove obuhvaćaju područja sljedećih općina, odnosno gradova:

1. Bjelovar, Daruvar, ?ulovac, Grubišno Polje, Končanica, Sirač, Veliki Grđevac (Bjelovarsko-bilogorska županija),

2. Bebrina, Cernik, Davor, Gornji Bogićevci, Klakar, Okučani, Slavonski Brod, Slavonski Šamac, Nova Gradiška, Oriovac, Stara Gradiška, Velika Kopanica, Vrbje (Brodsko-posavska županija),

3. Konavle, Dubrovnik, Ston (Dubrovačko-neretvanska županija),

4. Barilović, Cetingrad, Duga Resa, Josipdol, Karlovac, Krnjak, Ogulin, Plaški, Rakovica, Saborsko, Skakavac, Slunj, (Karlovačka županija),

5. Brinje, Gospić, Otočac, Perušić, Vrhovine (Ličko-senjska županija),

6. Antunovac, Beli Manastir, Belišće, Bilje, Čeminac, Čepin, Darda, Draž, Erdut, Ernestinovo, Kneževi Vinogradi, Osijek, Petlovac, Petrijevci, Popovac, Semeljci, Valpovo, Vuka (Osječko-baranjska županija),

7. Brestovac, Lipik, Pakrac, Požega, Velika (Požeško-slavonska županija),

8. Divuša, Donji Kukuruzari, Dvor, Glina, Gornji Klasnić, Gvozdensko, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Jabukovac, Jasenovac, Lasinja, Lekenik, Mečenčani, Novska, Petrinja, Sisak, Sunja, Topusko, Utolica, Vojnić, Vrginmost (Sisačko-moslovačka županija),

9. Drniš, Ružić, Oklaj, Skradin, Šibenik, Tisno, Unešić, Vodice (Šibenska županija),

10. Hrvace, Vrlika (Splitsko-dalmatinska županija),

11. Mikleuš, Orahovica, Voćin (Virovitičko-podravska županija),

12. sve općine i gradovi Vukovarsko-srijemske županije,

13. Benkovac, Biograd na moru, Civljane, Donji Lapac, Ervenik, Gračac, Jasenice, Kijevo, Kistanje, Knin, Kruševo, Lisičić, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Korenica, Nadvoda, Novigrad, Obrovac, Orlić, Pakoštane, Polača, Poličnik, Posedarje, Ražanac, Smilčić, Smoljanac, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Udbina, Zadar, Zemunik Donji (Zadarsko-kninska županija),

14. Pisarovina, Pokupsko (Zagrebačka županija).

(2) Odredbe ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ratom uništena ili oštećena materijalna dobra koja se nalaze u općinama, odnosno gradovima izvan područja obnove utvrđenim u stavku 1. ovoga članka.

Članak 3.

(1) Objekti obnove su uništena ili oštećena materijalna dobra kao što su stambene i gospodarske zgrade, objekti i uređaji komunalne infrastrukture i objekti javne namjene te kulturna dobra i prirodne vrijednosti.

(2) Pod obnovom materijalnih dobara razumijeva se takav opseg radova koji je nužan kako bi se ta dobra dovela u stanje prikladno za život, boravak, odnosno korištenje.

(3) Objekt obnove je i gospodarstvo, kao što su poljodjelska domaćinstva (i to poglavito obnova gospodarskih zgrada, dugogodišnjih nasada, stočnog fonda, peradi i riba, poljoprivrednih ratila i opreme, osiguranje nabave osnovnog repromaterijala), obrt, zadruge, trgovačka društva te unapređenje i pokretanje poduzetničkih programa.

Članak 4.

(1) Pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju vlasnici, odnosno suvlasnici, u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada te nositelji stanarskog prava na stanovima u tim zgradama, kao i vlasnici drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su državljani Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: korisnik prava na obnovu).

(2) Pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju i djeca prognanika koja su za vrijeme progonstva sklopila brak i tako zasnovala novu obitelj, pod uvjetom da se vrate na područja iz članka 2. ovoga Zakona i to na potrebnu stambenu površinu u obiteljskom domu prema broju članova svoje obitelji.

(3) Pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čija su materijalna dobra uništena ili oštećena na području iz članka 2. ovoga Zakona.

Članak 5.

(1). Pravo iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona može se ostvariti:

1. ako se uništeno ili oštećeno dobro nalazi na području obnove,

2. ako je utvrđen odgovarajući stupanj oštećenja na dobru,

3. ako je korisnik prava na obnovu s obitelji prebivao u stambenoj zgradi, odnosno koristio drugo uništeno ili oštećeno dobro, do početka ratnih operacija na tom području i ako zahtjevu priloži pisanu izjavu da će se nakon obnove s obitelji vratiti, odnosno koristiti obnovljeno dobro,

4. ako korisnik prava do stupanja na snagu ovoga Zakona nije iskoristio pravo na kredit za obnovu ratom uništenog ili oštećenog dobra na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove ratom razorenih ili oštećenih dobara,

5. ako se protiv korisnika prava na obnovu ne vodi kazneni postupak za kaznena djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske ili nije osuđen za ta kaznena djela.

(2) Uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka, korisnik prava na obnovu u ratu uništene ili oštećene stambene zgrade može ostvariti to pravo ako na teritoriju Republike Hrvatske do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nije ostvario pravo na stan ili kuću te ako u mjestu prebivališta nema drugu useljivu, u ratu neoštećenu, kuću ili stan.

(3) Pravna osoba iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona ima pravo na obnovu ako ispunjava uvjete iz točke 1., 2. i 4. stavka 1. ovoga članka.

Članak 6.

Pravo na obnovu, popravak i opremanje ratom uništenih ili oštećenih materijalnih dobara ostvaruju osobe iz članka 4. ovoga Zakona, u skladu s raspoloživim sredstvima prema sljedećem redu prvenstva:

1. članovi obitelji hrvatskh branitelja i civila poginulih, zatočenih ili nestalih i hrvatski invalidi domovinskog rata,

2. hrvatski branitelji koji su u postrojbama proveli najmanje tri mjeseca,

3. prognanik i izbjeglica,

4. politički zatvorenik čiji je pravni položaj utvrđen propisima o političkim zatvorenicima,

5. obitelji s većim brojem članova,

6. osobe koje se namjeravaju nastaniti ili pravne osobe sa sjedištem u području obnove, koje je prema posebnom propisu utvrđeno kao područje od posebnog interesa Republike Hrvatske,

7. osobe nastanjene, odnosno pravne osobe sa sjedištem na ostalim područjima obnove,

Članak 7.

Radi planiranja regionalnog razvitka, otklanjanja posljedica rata te gospodarske i demografske obnove područja koja su ovim Zakonom utvrđena kao područja obnove, prava na obnovu mogu, pod uvjetima iz ovoga Zakona, ostvariti i Hrvati koji su izbjegli s područja Bosne i Hercegovine i to izvan Federacije Bosne i Hercegovine te s područja Srbije i Crne Gore, iseljeni Hrvati povratnici iz inozemstva, državljani Republike Hrvatske koji prebivaju izvan područja obnove, a koji na području obnove imaju u vlasništvu kuću ili stan, dok na ostalom području Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu useljiv stan ili kuću, pod uvjetom da daju ovjerenu izjavu da će živjeti u mjestu u kojemu se kuća obnavlja, te drugi državljani Republike Hrvatske koji se useljuju na područja obnove (u daljnjem tekstu: useljenici).

Članak 8.

Članovima obitelji korisnika prava na obnovu, u smislu ovoga Zakona, razumijevaju se: suprug odnosno supruga, djeca i njihovi supruzi, roditelji, djed i baka, pastorčad i usvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdržavanje, kao i druge osobe koje je korisnik prava na obnovu prema zakonu dužan uzdržavati, očuh i mačeha, usvojitelj, ako su s korisnikom prava na obnovu zajedno stanovali prije početka oružanih sukoba na tom području kao i do dana potpisa ugovora o obnovi s Ministarstvom razvitka i obnove (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) rođena djeca i novovjenčani supruzi.

Članak 9.

(1) Ratna uništenja ili oštećenja materijalnih dobara u smislu ovoga Zakona priznaju se prema Zakonu o utvrđivanju ratne štete (ONarodne novineÓ, br. 61/91. i 70/91.) i mjerilu nadle`ne `upanijske komisije za popis i procjenu ratne štete.

(2) Radi dinamike provedbe obnove rad komisija će biti u nadležnosti županijskih ureda za obnovu, a članovi komisije za izvršeni popis i procjenu dobit će naknadu koju će posebnim propisom odrediti Ministarstvo.

II. IZVORI SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE OBNOVE

Članak 10.

(1) Izvori sredstava za financiranje obnove su:

1. državni proračun,

2. sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (u daljnjem tekstu: HBOR),

3. sredstava koja izdvajaju fizičke i pravne osobe u skladu sa svojim mogućnostima, interesima i obvezama,

4. obveznice za prikupljanje sredstava za obnovu,

5. potpore koje Republika Hrvatske dobiva kao ekonomsku pomoć za obnovu,

6. sredstva reperacija i restitucije,

7. sredstva iz sukcesije bivše SFRJ,

8. druga sredstva određena posebnim zakonima, odlukama i proračunima.

(2) Obnova se može financirati i sredstvima donacija. Sredstva donacija koriste se u skladu s namjenom donatora.

III. OBNOVA STAMBENIH ZGRADA

Članak 11.

Obnova u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada na područjima obnove financira se prvenstveno sredstvima državnog proračuna, koja se daju bespovratno.

Članak 12.

(1) Obnova u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada s obzirom na stupanj oštećenja, oblik financiranja i organizaciju izvedbe radova, obuhvaća:

1. popravak i opremanje stambenih zgrada kojima upravljaju vlasnici (u daljnjem tekstu: obiteljske kuće), stanova u stambenim zgradama kojima upravljaju fondovi u stambenom gospodarskom (u daljnjem tekstu: stanovi) I., II. i III. stupnja oštećenja,

2. obnovu i opremanje obiteljskih kuća i stanova IV., V. i VI. stupnja oštećenja,

3. popravak ili obnovu zajedničkih dijelova i nosive konstrukcije stambenih zgrada kojima upravljaju fondovi u stambenom gospodarstvu.

(2) Ministarstvo će izvijestiti Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja o početku obnove iz stavka 1. ovoga članka na određenom području obnove.

(3) Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja će izvijestiti Ministarstvo o postojanju zapreka za obnovu određenih stambenih zgrada zbog urbanističkih razloga. Ukoliko u roku od 15 dana navedeno Ministarstvo ne da svoje mišljenje, smatrat će se da nema urbanističkih zapreka i započet će se s obnovom.

1. POPRAVAK I OPREMANJE OBITELJSKIH KUĆA I STANOVA I., II. i III. STUPNJA OŠTEĆENJA

Članak 13.

(1) Popravak i opremanje obiteljskih kuća i stanova koji su I., II. i III. stupnja oštećenja, organiziraju i provode vlasnici, odnosno nositelji stanarskog prava na stanu novčanim potporama, i to:

1. potporom za popravak oštećenja i

2. potporom za opremanje.

(2) Potpora za opremanje u pravilu se odobrava u najnužnijim predmetima kućanstva koje nabavlja Ministarstvo, putem javnog natječaja pri čemu će kod odabira, pri približno jednakim uvjetima cijene i kvalitete, prednost imati robe i usluge domaćih tvrtki.

Članak 14.

(1) Potpora za popravak oštećenja odobrava se korisniku prava na obnovu ovisno o stupnju oštećenja obiteljske kuće, odnosno stana, i to:

1. stupanj I. 5.500,00 kn

2. stupanj II. 15.000,00 kn

3. stupanj III. 22.000,00 kn

(2) Protekom 60 dana od dana ostvarenja prava iz stavka 1. ovoga članka, korisnik prava na obnovu gubi pravni položaj prognanika ili izbjeglice koji je utvrđen posebnim propisom i stječe pravni položaj povratnika.

Članak 15.

(1) Potpora za opremanje odobrava se osobama s prebivalištem na ranije okupiranom području koje imaju pravni položaj prognanika ili izbjeglice, prema propisu kojim je uređen pravni položaj prognanika ili izbjeglica.

(2) Potpora za opremanje može se po odluci Ministarstva odobriti i u novcu i to najviše do iznosa prosječne cijene predmeta utvrđene pri provedbi javnog natječaja za nabavu najnužnijih predmeta kućanstva.

(3) Vrstu i količinu najnužnijih predmeta kućanstva iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona, organizaciju nabave i uvjete pod kojima se potpora za opremanje daje u novcu, propisuje ministar razvitka i obnove (u daljnjem tekstu: ministar) u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 16.

(1) Pravo na potporu za popravak oštećenja i na potporu za opremanje utvrđuje svojim rješenjem županijski ured nadležan za poslove obnove, na zahtjev korisnika potpore. Zahtjev se podnosi preko poglavarstva općine, odnosno grada, na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji je predmetom obnove.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

1. podatke o podnositelju zahtjeva,

2. dokaz nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete da je obiteljska kuća ili stan I., II. ili III. stupnja oštećenja,

3. dokaz da je podnositelj zahtjeva bio vlasnikom, odnosno suvlasnikom obiteljske kuće ili stana, odnosno nositeljem stanarskog prava na stanu prije početka oružanih sukoba na tom području,

4. dokaz da je podnositelj zahtjeva prebivao u obiteljskoj kući ili stanu do početka oružanih sukoba na tom području,

5. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da će se podnositelj zahtjeva u obiteljsku kuću ili stan nakon izvršenog popravaka oštećenja vratiti i u njima prebivati s poimence navedenim članovima obitelji,

6. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da podnositelj zahtjeva nije koristio kredit za obnovu obiteljske kuće ili stana na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove,

7. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da obiteljsku kuću ili stan nije obnovio sredstvima donacije,

8. ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da do dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnositelj zahtjeva nije ostvarivao pravo na stan ili kuću u mjestu prebivališta ili u drugom mjestu u Republici Hrvatskoj, odnosno da u mjestu prebivališta nema drugu useljivu, ratom neoštećenu, kuću ili stan.

(3) Ako je obiteljska kuća ili stan u suvlasništvu, zahtjev za obnovu podnose svi suvlasnici zajedno ili jedan uz suglasnost ostalih.

(4) Dokazom vlasništva smatra se: izvod iz zemljišnih ili drugih javnih knjiga u kojima se upisuje vlasništvo nekretnine ili izvod iz katastra, odnosno drugih ovjerenih geodetsko-kartografskih podataka ili akt nadležnog tijela ili ugovor na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno ovjerena izjava podnositelja zahtjeva dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka.

(5) Županijski ured nadležan za poslove obnove dužan je pribaviti dokaze iz točke 2., 3. i 4. stavka 2. ovoga članka po službenoj dužnosti, a ovjeru izjava iz točke 5., 6., 7. i 8. stavka 2. ovoga članka provodit će i županijski ured nadležan za poslove opće uprave.

(6) Županijski ured nadležan za poslove obnove dužan je po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da se protiv podnositelja zahtjeva ne vodi kazneni postupak ili da nije osuđen za kaznena djela počinjena u oružanim sukobima protiv Republike Hrvatske.

Članak 17.

(1) Rješenje kojim se utvrđuje pravo na potporu za popravak oštećenja i pravo na potporu za opremanje dostavlja se podnositelju zahtjeva, Ministarstvu, općinskom, odnosno gradskom poglavarstvu na čijem području je obiteljska kuća ili stan, te Uredu za prognanike i izbjeglice Vlade Republike Hrvatske i nadležnom državnom pravobranitelju na potvrdu.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito:

1. podatke o korisniku potpore i članovima obitelji,

2. podatke o obiteljskoj kući ili stanu,

3. visinu odobrenog iznosa potpore za popravak oštećenja,

4. oblik potpore za opremanje i

5. naznaku o gubitku pravnog položaja prognanika ili izbjeglice i stjecanju pravnog položaja povratnika.

(3) Prvostupanjsko rješenje iz stavka 1. ovoga članka mora se donijeti najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe Ministarstvu u roku od osam dana od dana dostave rješenja.

(5) U postupku rješavanja o pravu na obnovu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku (ONarodne novineÓ, broj 53/91.), ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 18.

Ministarstvo može odobriti potpore iz članka 13. ovoga Zakona i useljenicima iz članka 7. ovoga Zakona, koji su konačnim rješenjem nadležne komisije, na temelju propisa koji uređuje privremeno preuzimanje i upravljanje imovinom dobili privremeno u posjed i na korištenje obiteljsku kuću ili stan čija oštećenja odgovaraju I., II. i III. stupnju oštećenja, pod uvjetom da se stambena zgrada nalazi u općini koja je prema posebnom propisu utvrđena kao područje od posebnog interesa Republike Hrvatske.

Članak 19.

(1) Visina potpore iz članka 18. ovoga Zakona utvrđuje se ovisno o stupnju oštećenja obiteljske kuće ili stana i skupini prvenstva kojoj, u smislu posebnog propisa kojim su utvrđena područja od posebnog interesa Republike Hrvatske, pripada općina na čijem se području nalazi obiteljska kuća ili stan, i to:

1. useljeniku na području općine prve skupine pripada puni iznos potpore za popravak oštećenja iz članka 14. ovoga Zakona te puni iznos potpore za popravak i opremanje iz članka 15. ovoga Zakona,

2. useljeniku na ostala područja od posebnog interesa pripada 50% od punog iznosa potpore za popravak oštećenja i članka 14. ovoga Zakona te 50% od punog inznosa potpore za opremanje iz članka 15. ovoga Zakona.

(2) Useljenik koji podnosi zahtjev za potpore prilaže uz dokaze iz odredaba članka 16. ovoga Zakona i rješenje nadležne komisije o davanju privremeno u posjed i na korištenje napuštene obiteljske kuće ili stana.

Članak 20.

(1) Korisnik prava na obnovu koji je prema propisima, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove ratom uništenih ili oštećenih stambenih objekata I., II. i III. stupnja oštećenja, imao pravo na kreditna sredstva za obnovu, a to pravo nije iskoristio, već je prije stupanja na snagu ovoga Zakona obnovio obiteljsku kuću ili stan vlastitim sredstvima i u kući ili stanu prebiva, može ostvariti pravo na povrat uloženih sredstava.

(2) Povrat uloženih sredstava iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo i to u iznosu:

1. I. stupanj oštećenja do 5.500,00 kn

2. II. stupanj oštećenja do 15.000,00 kn

3. III. stupanj oštećenja do 22.000,00 kn

(3) Uz zahtjev za povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka moraju se priložiti, osim dokaza propisanih odredbom članka 16. ovoga Zakona i dokaz da je obiteljska kuća, odnosno stan obnovljen vlastitim sredstvima, što se dokazuje izračunom uloženih vlastitih sredstava koje ovjerava županijski ured nadležan za poslove obnove.

(4) Povrat sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavit će se u skladu s odredbom članka 41. stavka 4. ovoga Zakona.

2. OBNOVA I OPREMANJE OBITELJSKIH KUĆA I STANOVA IV., V. i VI. STUPNJA OŠTEĆENJA

Članak 21.

Ovisno o opsegu uništenja ili oštećenja, obnova u ratu oštećenih obiteljskih kuća i stanova IV., V. i VI. stupnja oštećenja obuhvaća:

1. osnovne radove obnove, u skladu s oblikovnom cjelinom naselja, koji sadrže:

1.1. sanaciju ili izradu nosivih zidova, međukatnih konstrukcija ili stubišta,

1.2. izradu krovne, odnosno stropne konstrukcije te izradu dimnjaka i krovne limarije,

1.3. zatvaranje građevine vanjskom stolarijom i to ugradnjom vanjskih vrata i prozora;

2. radove unutarnjeg uređenja i to: zidarski (zidanje pregradnih zidova i unutarnja obrada zidova), instalaterski (ugradnja vodovodnih i kanalizacijskih instalacija u kuhinji i jednom sanitarnom čvoru i izvodima za vanjski priključak u dužini jednog metra od kuće i elektroinstalacija do brojila), opremanje sanitarnog čvora (ugradnja WC školjke, tuša ili ležeće limene kade, umivaonika, električnog bojlera i pripadajuće sanitarne armature), ugradnja unutarnje stolarije, ugradnja cementne glazure s pripadajućom izolacijom na podove te ugradnja keramičkog poda u sanitarnom čvoru,

3. opremanje obiteljske kuće ili stana.

Članak 22.

(1) Osnovne radove obnove i radove unutarnjeg uređenja iz članka 21. ovoga Zakona organizira Ministarstvo u skladu s raspoloživim sredstvima državnog proračuna, prema redu prvenstva iz članka 6. ovoga Zakona.

(2) Protekom 30 dana od dana dovršenja radova obnove iz stavka 1. ovoga članka, korisnik prava na obnovu gubi pravni položaj prognanika ili izbjeglice koji je utvrđen posebnim propisom i stječe pravni položaj povratnika.

(3) Opremanje obiteljske kuće ili stana iz članka 21. ovoga Zakona organiziraju i provode korisnici prava na obnovu, sredstvima potpore za opremanje, sukladno s odredbama članka 15. ovoga Zakona.

Članak 23.

(1) Ovisno o opsegu uništenja ili oštećenja i broju članova obitelji kojima se obnavljanjem osigurava stambena površina nužna za stanovanje, osnovni radovi obnove i radovi unutarnjeg uređenja obiteljske kuće ili stana organiziraju se, projektiraju i izvode tako da se razaranja ili oštećenja otklone i da se obiteljska kuća ili stan dovedu u stanje prikladno za život, boravak i korištenje u prvom razdoblju obnove, najkasnije do 31. prosinca 1997. godine.

(2) Obnova obiteljske kuće izvodi se, u pravilu, na temeljima ili dijelu temelja ratom uništene kuće.

(3) Obnovom uništene ili oštećene obiteljske kuće smatra se izgradnja druge obiteljske kuće na drugom mjestu u istom naselju, kao i druge izmjene, ako je to u skladu s propisima kojima se uređuje prostorno planiranje i građenje te ako su riješeni vlasnički odnosi na toj lokaciji, i to u okviru sredstava koja bi bila potrebna za izgradnju obiteljske kuće na ranijoj lokaciji prema odredbi članka 24. ovoga Zakona.

Članak 24.

(1) Minimalna neto površina obnove uništene ili oštećene obiteljske kuće ili stana je 35 m2 za prvog člana te po 10 m2 za svakog sljedećeg člana obitelji (u daljnjem tekstu: potrebna stambena površina prema broju članova obitelji).

(2) Veličina neto površine utvrđena stavkom 1. ovoga članka primjenjivat će se za radove unutarnjeg uređenja, a za osnovne radove obnove u skladu s odredbama članka 25. do 33. ovoga Zakona.

Članak 25.

(1) Prema odredbama Glave III. ovoga Zakona ne obnavlja se poslovni prostor u obiteljskim kućama, osim nosivih konstrukcijskih dijelova nužnih za sanaciju stambenog dijela obiteljske kuće.

(2) Podrum uništene ili oštećene obiteljske kuće obnavljat će se u njegovom konstrukcijskom dijelu, i to onoliko koliko je to konstrukcijski nužno za pripadajući stambeni dio obiteljske kuće.

Članak 26.

Kad se obiteljska kuća obnavlja od razine sačuvanih temelja uništene ili oštećene obiteljske kuće, osnovni radovi obnove, odnosno izgradnja kuće izvest će se u opsegu određenom u članku 24. ovoga Zakona.

Članak 27.

(1) Iznimno od odredbe članka 26. ovoga Zakona, kad je površina temelja uništene ili oštećene obiteljske kuće veća od potrebne stambene površine prema broju članova obitelji, može se, kada to nalažu građevinski razlozi, dopustiti povećanje tlocrtne površine nove kuće do 15% pripadajuće neto površine, iz članka 24. ovoga Zakona, što čini vrijednost sačuvanih temelja te će se na kući izvoditi svi osnovni radovi obnove i radovi unutarnjeg uređenja, a ostatak površine između temelja uredit će se kao terasa betoniranjem.

(2) Kad je površina temelja uništene ili oštećene obiteljske kuće veća od potrebne stambene površine prema broju članova obitelji, može se dopustiti gradnja nad cijelom površinom temelja, na zahtjev vlasnika i uz uvjet da vlasnik snosi sve povećane troškove gradnje.

Članak 28.

(1) Kada je površina temelja uništene ili oštećene obiteljske kuće manja od stambene površine koja pripada vlasniku prema broju članova obitelji, izvest će se dogradnja do potrebne veličine stambene površine, ako to nije suprotno propisima kojima se uređuje prostorno planiranje i građenje.

(2) Povećanje do potrebne stambene površine prema broju članova obitelji može se ostvariti i na postojećim temeljima, tako da se potrebna stambena površina ostvari izgradnjom stambenog potkrovlja.

Članak 29.

U gradovima u kojima se obnavlja obiteljska kuća V. i VI. stupnja oštećenja, i iz građevinsko-urbanističkih razloga ju je nužno izgraditi u prvobitnom volumenu i obliku, a korisniku prava na obnovu pripada pravo na manju površinu prema broju članova obitelji, osnovni radovi obnove obiteljske kuće mogu se izvoditi u ranijem volumenu i obliku, s tim da se vanjska vrata i prozori ugrađuju na jednoj etaži, a radovi unutarnjeg uređenja izvode se na površini koja vlasniku pripada prema broju članova obitelji.

Članak 30.

(1) Kad je uništena ili oštećena, ili je iz građevinskih razloga nužno porušiti cijelu etažu (kat ili stambeno potkrovlje), obiteljska kuća će se obnavljati u prvobitnom obliku i volumenu, ako to korisniku prava na obnovu pripada prema broju članova obitelji.

(2) Kad je obiteljska kuća uništena do prizemlja, prizemlje će se obnoviti, postaviti krovište i vanjska stolarija iako korisniku prava na obnovu pripada manja stambena površina prema broju članova obitelji od stambene površine prizemlja.

Članak 31.

Kad obiteljska kuća nije uništena ili nisu nastala oštećenja opsega iz članaka 26. do 30. ovoga Zakona, osnovni radovi obnove izvodit će se u obliku i veličini obiteljske kuće kakva je bila prije nastanka uništenja ili oštećenja, a radovi unutarnjeg uređenja izvodit će se u skladu s člankom 24. stavkom 2. ovoga Zakona.

Članak 32.

Ako je visina troškova obnove ravnoga krovišta približna troškovima izrade novoga kosoga krovišta, može se dopustiti izvedba kosoga krovišta.

Članak 33.

(1) Radi očuvanja izvornih urbanističko-arhitektonskih i povijesnih značajki naselja i pojedinih objekata u naselju, na određenom broju uništenih ili oštećenih obiteljskih kuća koje su pod zaštitom zbog spomeničkog svojstva graditeljske baštine ili se nalaze unutar zaštićene urbane ili ruralne cjeline izvodit će se osnovni radovi obnove u skladu s načelima zaštite spomenika kulture i prirode, a na temelju tehničke dokumentacije na koju je prethodno dana suglasnost tijela državne uprave, nadležnog za poslove zaštite kulturne i prirodne baštine i uz suglasnost Ministarstva.

(2) Radovi unutarnjeg uređenja na obiteljskim kućama iz stavka 1. ovoga članka izvode se u skladu s odredbom članka 24. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 34.

(1) Pravo na obnovu obiteljskih kuća i stanova IV., V. ili VI. stupnja oštećenja, kao i pravo na potporu za opremanje tih kuća i stanova prema odredbi članka 15. ovoga Zakona, utvrđuje svojim rješenjem županijski ured nadležan za poslove obnove, na zahtjev korisnika prava na obnovu. Zahtjev se podnosi putem poglavarstva općine, odnosno grada na čijem je području obiteljska kuća ili stan koji su predmet obnove.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se odgovarajuća dokumentacija iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 35.

Odredbe članka 17., 18. i 19. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju na donošenje rješenja kojim se utvrđuje pravo iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 36.

(1) Na temelju konačnog rješenja iz članka 35. ovoga Zakona sklapa se ugovor o obnovi obiteljske kuće ili stana. Ugovor sklapaju ministar i korisnik prava na obnovu, pod uvjetima utvrđenima rješenjem.

(2) Ako je obiteljska kuća ili stan u suvlasništvu, ugovor za obnovu potpisuju ili svi suvlasnici zajedno ili jedan od suvlasnika uz suglasnost ostalih.

Članak 37.

(1) Na oštećenim obiteljskim kućama ili stanovima koje su njihovi vlasnici napustili i ne koriste ih u smislu odredbi Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom (ONarodne novineÓ, broj 73/95.) koje su, na temelju istoga Zakona, konačnim rješenjem nadle`ne komisije dane privremeno u posjed i na korištenje useljenicima na područja obnove, Ministarstvo mo`e organizirati provedbu osnovnih radova obnove ako se radi o oštećenjima IV., V. ili VI. stupnja i ako se nalaze u općini koja je posebnim propisom utvrđena kao područje od posebnog interesa Republike Hrvatske, a prvenstveno ako je ta općina svrstana u višu skupinu prvenstava.

(2) Uz zahtjev za osnovne radove obnove obiteljske kuće ili stana iz stavka 1. ovoga članka, osim dokumentacije iz članka 16. stavka 1. točke 1., 5. i 8. ovoga Zakona prilaže se i rješenje nadležne komisije o davanju privremeno u posjed i na korištenje napuštene kuće ili stana.

Članak 38.

(1) Izvođenje radova na obnovi obiteljskih kuća ili stanova IV., V. i VI. stupnja oštećenja Ministarstvo može odobriti fizičkoj i pravnoj osobi koja je registrirana za obavljanje takve djelatnosti i ispunjava uvjete koje propisuje ministar.

(2) Izvođenje radova iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo odobrava na temelju provedenog javnog natječaja. Ugovor o izvođenju radova na obnovi obiteljskih kuća ili stanova, Ministarstvo sklapa sa najpovoljnijim ponuditeljem. Ukoliko najpovoljniji ponuditelj ne može izvesti opseg potrebnih radova utvrđenih javnim natječajem, Ministarstvo može sklopiti ugovor o izvođenju radova i s drugim izvoditeljima koji su prihvatili cijenu i uvjete najpovoljnije ponude.

(3) Postupak organiziranja i uvjete izvođenja radova obnove obiteljskih kuća ili stanova propisuje ministar, vodeći računa o namjenskom korištenju sredstava i dinamici povratka.

Članak 39.

(1) Ministarstvo može odobriti izvođenje radova vlasniku ili suvlasniku obiteljske kuće ili stana koji zatraži da osnovne radova obnove i unutarnjeg uređenja iz članka 21. ovoga Zakona izvede u vlastitoj organizaciji sredstvima iz državnog proračuna, a po programu i uvjetima iz ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo vlasniku ili suvlasniku kuće ili stana osigurava besplatan projekt sanacije, elaborat s uputama o načinu sanacije, troškovnik sa specificiranim i odvojenim troškovima za nabavku materijala i troškove rada te kompletan građevinski materijal na najbližem skladištu građevinskog materijala s kojim Ministarstvo ima ugovor, potreban za obnovu objekta po programu i uvjetima iz ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo vrši stručni nadzor postuzpka sanacije (obnove).

(4) Vlasniku ili suvlasniku kuće ili stana koji, u skladu sa stavkom 1., 2. i 3. ovoga članka, u vlastitoj organizaciji obnovi kuću ili stan, Ministarstvo će, u roku od 30 dana od završetka obnove, isplatiti naknadu za obavljene radove u iznosu 10% manjem od iznosa troškova rada utvrđenih troškovnikom i tim danom prestaje mu pravni položaj prognanika.

(5) Završetak obnove iz prethodnog stavka utvrđuje nadzorni organ Ministarstva.

(6) Zahtjev za obnovu kuće ili stana u vlastitoj organizaciji vlasnik ili suvlasnik kuće ili stana podnosi županijskom uredu nadležnom za poslove obnove, a konačnu odluku o podnesenom zahtjevu donosi ministar.

Članak 40.

(1) Korisniku prava na obnovu obiteljske kuće ili stana IV., V. ili VI. stupnja oštećenja na njegov zahtjev može se odobriti da osnovne radove obnove i radove unutarnjeg uređenja izvede vlastitim sredstvima, pod uvjetima iz ovoga Zakona.

(2) Korisnik prava na obnovu iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na povrat uloženih sredstava.

(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

Članak 41.

(1) Iznos sredstava koji se vraća sukladno članku 40. ovoga Zakona, ne može biti veći od prosječnog iznosa sredstava koje je za odnosni stupanj oštećenja to Ministarstvo uložilo po obiteljskoj kući ili stanu na odnosnom području obnove, a polazeći od potrebne stambene površine prema broju članova obitelji.

(2) Povrat uloženih sredstava može se izvršiti uz uvjet da je korisnik prava na obnovu iz stavka 1. ovoga članka obnovio obiteljsku kuću ili stan i da u njima prebiva.

(3) Uz zahtjev za povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka moraju se priložiti, osim dokaza propisanih odredbom članka 16. ovoga Zakona:

1. dokaz da je obiteljska kuća ili stan obnovljen vlastitim sredstima, što se dokazuje izračunom uloženih vlastitih sredstava kojeg ovjerava Ministarstvo,

2. dokaz o prebivanju u obnovljenoj obiteljskoj kući ili stanu.

(4) Povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se u roku od 60 dana po ispunjenju uvjeta iz stavka 2. i 3. ovoga članka i to jednokratnom isplatom.

Članak 42.

(1) Korisnik prava na obnovu obiteljske kuće ili stana IV., V ili VI. stupnja oštećenja koji je prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona o kreditiranju obnove ratom uništenih ili oštećenih stambenih objekata imao pravo na kreditna sredstva za obnovu, a to pravo nije iskoristio, već je prije stupanja na snagu ovoga Zakona obnovio kući ili stan vlastitim sredstvima i u kući ili stanu prebiva, može ostvariti pravo na povrat uloženih sredstava.

(2) Na ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 41. ovoga Zakona.

3. Popravak ili obnova zajedniČkih dijelova i nosive konstrukcije stambenih zgrada kojima upravljaju fondovi u stambenom gospodarstvu

Članak 43.

(1) Osnovne radove popravka ili obnove zajedničkih dijelova i nosive konstrukcije stambenih zgrada kojima upravljaju fondovi u stambenom gospodarstvu organizira i provodi Ministarstvo sredstvima državnog proračuna i to u iznosu stvarnih troškova obnove.

(2) Osnovnim radovima popravka ili obnove iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se: sanacija ili izrada nosivih zidova, međukatnih konstrukcija ili stubišta, sanacija ili izrada krovne, odnosno stropne konstrukcije te sanacija ili izrada dimnjaka i krovne limarije, zatvaranje zgrade vanjskom stolarijom i zatvaranje drugih vanjskih otvora, sanacija osnovnih postojećih zajedničkih instalacija (vode, struje, plina, grijanja, telefona - od najbližeg vanjskog priključka ili centralnog postrojenja i centralnog razvoda do mjernog mjesta u stanovima).

(3) Postupak organiziranja osnovnih radova popravka ili obnove zajedničkih dijelova i nosive konstrukcije stambenih zgrada kojima upravljaju fondovi u stambenom gospodarstvu propisuje ministar.

IV. OTPISI KREDITA ZA OBNOVU STAMBENIH ZGRADA

Članak 44.

(1) Korisnicima kredita koji su prema odredbama propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove ratom uništenih i oštećenih stambenih i gospodarskih objekata dobili kredit za obnovu obiteljskih kuća i stanova I., II., III., IV., V. i VI. stupnja oštećenja, kao i za obnovu zajedničkih dijelova stambenih zgrada kojima upravljaju fonodovi u stambenom gospodarstvu i taj kredit namjenski upotrijebili, otpisuje se kredit u cijelosti i to na teret sredstava Republike Hrvatske pod uvjetom da u toj obiteljskoj kući ili stanu prebivaju.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na one korisnike kredita koji obiteljsku kuću, odnosno stan obnove i u tu kuću, odnosno stan usele do 1. rujna 1996. godine.

(3) Kreditna sredstva iz stavka 1. ovoga članka, za koja je izvršen otpis krajnjim korisnicima, biti će naknađena u prihode HBOR-a iz državnog proračuna, u godini otpisa.

(4) Način i postupak za otpis kredita propisuje ministar financija u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a postupak provodi HBOR.

V. OBNOVA GOSPODARSTVA

Članak 45.

(1) Obnova u ratu uništenog ili oštećenog gospodarstva financira se, u pravilu, kreditnim sredstvima HBOR-a namijenjenima za obnovu gospodarstva.

(2) Državnim proračunom utvrđuju se sredstva za financiranje obnove gospodarstva na temelju godišnjeg programa gospodarske obnove iz članka 47. ovoga Zakona.

(3) Obnova gospodarstva može se financirati i iz drugih izvora utvrđenih u članku 10. ovoga Zakona.

Članak 46.

Pravo na kredit za obnovu gospodarstva mogu ostvariti uz osobe iz članka 4. ovoga Zakona i državljani Republike Hrvatske kao i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji će na područjima obnove obavljati djelatnost za koju su registrirane.

Članak 47.

(1) Kredite za obnovu gospodarstva odobrava HBOR na temelju godišnjeg programa gospodarske obnove, a u skladu s raspoloživim sredstvima.

(2) Godišnji program gospodarske obnove donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva, kao objedinjenog teksta prijedloga Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva turizma, Ministarstva privatizacije i upravljanja imovinom i tijela državne uprave i samouprave županija.

(3) Tijela državne uprave i samouprave županija iz stavka 2. ovoga članka u svom prijedlogu dužna su navesti djelatnosti gospodarske obnove svrstane po županijama i po redu prvenstva s obzirom na značaj za obnovu područja te potrebna sredstva i njihove izvore.

(4) Godišnji program gospodarske obnove za 1995. godinu donosi Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. svibnja, a za svaku narednu godinu najkasnije do 31. prosinca za godinu koja slijedi.

(5) HBOR odobrava kredite za obnovu i razvitak gospodarstva i to: poljodjelskih domaćinstava (obnova gospodarskih zgrada, dugogodišnjih nasada, stočnog fonda, peradi, riba i slično te poljoprivrednih strojeva i opreme, kao i pribavljanja osnovnog repromaterijala), obrta, zadruga, trgovačkih društava te za pokretanje i unapređenje poduzetničkih programa.

1. Kreditiranje obnove poljodjelskih domaćinstava

Članak 48.

(1) HBOR odobrava kredite vlasnicima oštećenih poljoprivrednih i drugih gospodarskih zgrada radi obnove tih zgrada, a u okviru raspoloživih sredstava.

(2) Krediti iz stavka 1. ovoga članka odobravaju se bez kamata, sa 1% manipulativnih troškova, uz rok vraćanja od 20 godina i poček od 5 godina.

Članak 49.

(1) Krediti za obnovu dugogodišnjih nasada, stočnog fonda, peradi, riba i sl., te poljoprivrednih strojeva i opreme, kao i za pribavljanje osnovnog repromaterijala, odobravaju se sukladno s vrstom, količinom i namjenom.

(2) Krediti iz stavka 1. ovoga članka odobravaju se bez kamata, sa 1% manipulativnih troškova, uz rok vraćanja od 20 godina i poček od 5 godina. Pobliže uvjete i postupak dodjele kredita iz stavka 1. ovoga članka propisuje HBOR.

2. Kreditiranje obnove i unapređenja poslovanja trgovačkih društava, obrta i zadruga te kreditiranje poduzetničkih programa

Članak 50.

(1) Obnovu i unapređenje poslovanja trgovačkih društava, obrta i zadruga te poduzetnički programi kreditiraju se na temelju investicijskog projekta i ocjene njegove rentabilnosti.

(2) Ocjenjivanje investicijskog projekta iz stavka 1. ovoga članka organizira HBOR.

(3) Ocijenjene programe čija predračunska vrijednost prelazi iznos od 2 milijuna kuna, HBOR dostavlja nadležnim ministarstvima radi mišljenja o opravdanosti ulaganja, a programe trgovačkih društava u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i Ministarstvu privatizacije i upravljanja imovinom.

Članak 51.

Uvjete, postupak i način dodjele kredita za programe iz članka 50. ovoga Zakona propisuje HBOR.

Članak 52.

U odobravanju kredita prvenstvo imaju programi pretežito proizvodne djelatnosti koji imaju tržišnu opravdanost i od značenja su za gospodarski razvitak područja, a poglavito za povećanje zaposlenosti i demografsku obnovu područja.

Članak 53.

Kreditne uvjete za kredite iz članka 50. ovoga Zakona propisuje HBOR vodeći računa o usklađivanju roka otplate kredita s očekivanim rokom povrata uloženih sredstava i o drugim pogodnostima za korisnika kredita na područjima obnove.

Članak 54.

Za otplatu kredita iz kreditnih programa za fizičke osobe, u slučaju kada korisnik kredita nema drugih mogućnosti osiguranja kredita, garanciju daje Hrvatska garancijska agencija, sukladno s kriterijima i uvjetima koje utvrđuje Vlada Republike Hrvatske programom rada Hrvatske garancijske agencije. Korisnik kredita ne plaća troškove Agencije u svezi s davanjem garancija.

VI. OBNOVA OBJEKATA I URE?AJA INFRASTRUKTURE I OBJEKATA JAVNE NAMJENE

Članak 55.

(1) Obnova u ratu uništenih ili oštećenih objekata i uređaja infrastrukture (u djelatnosti opskrbe vodom, plinom, električnom i toplinskom energijom te u djelatnostima cestovnog, željezničkog, zračnog, riječnog, pomorskog i poštansko-telekomunikacijskog prometa) od gospodarskog značenja za Republiku Hrvatsku ili od značenja za jednu ili više županija na područjima obnove, financira se sredstvima društava koja obavljaju djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku kad su predmetna dobra u vlasništvu tih pravnih osoba ili su nužna za obavljanje njihove djelatnosti, a iznimno sredstvima državnog proračuna kad navedena sredstva ne mogu osigurati društva, odnosno kad je to uređeno posebnim propisima.

(2) Obnova u ratu uništenih ili oštećenih objekata i uređaja komunalne infrastrukture na područjima obnove kojima gospodare jedinice lokalne samouprave, financira se sredstvima tih jedinica te sredstvima državnog proračuna, ako jedinica lokalne samouprave ne može osigurati dostatna sredstva.

(3) Obnova objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz stavka 2. ovoga članka koja se financira sredstvima jedinice lokalne samouprave, organizira se i provodi na osnovi godišnjeg programa kojeg donosi županijska skupština na prijedlog općinskog, odnosno gradskog vijeća, za 1995. godinu najkasnije do 31. svibnja, a za svaku narednu godinu najkasnije do 31. prosinca za godinu koja slijedi.

Članak 56.

(1) Obnova u ratu uništenih ili oštećenih objekata javne namjene na područjima obnove financira se sredstvima državnog proračuna.

(2) Pod objektima javne namjene u smislu ovoga Zakona razumijevaju se objekti u kojima se obavljaju djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture i zaštite kulturne i prirodne baštine, informiranja, športa, tjelesne kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima te objektima koji su namijenjeni izvršavanju prava i dužnosti Republike Hrvatske, njezinih tijela i tijela jedinica lokalne uprave i samouprave te obnove vjerskih objekata.

Članak 57.

U obnovu u ratu uništenih ili oštećenih objekata i uređaja infrastrukture iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona kao i izgradnju novih infrastrukturnih objekata, na temelju odluka i zapovjedi nadležnih institucija mogu se uključiti inžinjerijske i druge postrojbe Hrvatske vojske.

Članak 58.

(1) Obnova objekata iz članka 55. i 56. ovoga Zakona organizira se i provodi na osnovi godišnjeg programa obnove infrastrukture i objekata javne namjene.

(2) Županijsko poglavarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske prijedlog programa obnove komunalne infrastrukture iz članka 55. stavka 2. ovoga Zakona, i to u dijelu za koje jedinice lokalne samouprave ne mogu osigurati dostatna sredstva.

(3) Program iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske, za 1995. godinu najkasnije do 31. svibnja, a za svaku narednu godinu do 31. prosinca za godinu koja slijedi.

Članak 59.

(1) Prijedlog godišnjih programa obnove infrastrukture i objekata javne namjene podnose nadležna ministarstva i to:

1. Ministarstvo gospodarstva, za obnovu elektroprivrednih objekata i plinsko-gospodarstvenih objekata (elektroenergetski vodovi, mreže, transformatorske stanice i druge instalacije, zgrade i drugi nespomenuti elektroprivredni objekti, plinovodi i objekti na plinovodima),

2. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, za obnovu poštanskih i telekomunikacijskih objekata (telekomunikacijske linije, kabeli i instalacije te zgrade i drugi nespomenuti poštanski i telekomunikacijski objekti),

3. Ministarstvo pomorstva prometa i veza, za obnovu prometnih objekata (zgrade željezničkog prometa, željeznički vozni park, željezničke pruge, željeznički mostovi, nadvožnjaci i podvožnjaci, tuneli i galerije te drugi željeznički objekti i instalacije; regionalne i lokalne ceste, cestovni mostovi, nadvožnjaci i podvožnjaci, tuneli i galerije, ulice i trgovi te drugi cestovni objekti i instalacije; riječne i morske operativne obale, riječne i morske luke s lukobranima i zgrade vodenog prometa; zrakoplovne piste i zgrade zrakoplovnog prometa te drugi nespomenuti prometni objekti),

4. Državna uprava za vode, za obnovu objekata i uređaja vodnogospodarske infrastrukture s kojima upravljaju Hrvatske vode, vodoopskrbne sustave i sustave za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda,

5. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, za obnovu šuma, zgrada i objekata javnog poduzeća OHrvatske šumeÓ,

6. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, za obnovu objekata i uređaja komunalne infrastrukture,

7. Državna uprava za zaštitu okoliša, za postupanje s opasnim otpadom,

8. Ministarstvo unutarnjih poslova, za obnovu zgrada i objekata iz svoga djelokruga (policijskih uprava, postaja i ispostava),

9. Ministarstvo uprave, za obnovu upravnih zgrada i objekata tijela državne lokalne uprave i samouprave,

10. Ministarstvo prosvjete i športa, za obnovu školskih zgrada i objekata te objekata đačkog standarda,

11. Ministarstvo kulture, za obnovu zgrada i objekata za kulturu i umjetnost (domovi kulture, kazališta, kinematografi, knjižnice, čitaonice, muzeji i zbirke, spomenici kulture te drugi nespomenuti objekti kulture),

12. Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, za obnovu zaštićenih urbanih i ruralnih cjelina kao i objekata koji imaju svojstva spomenika kulture ili se nalaze unutar zaštićenih spomeničkih cjelina i dijelova prirode,

13. Ministarstvo zdravstva, za obnovu zdravstvenih objekata (bolnice, klinike, zdravstveni domovi i stanice, poliklinike i ambulante i drugi nespomenuti zdravstveni objekti),

14. Ministarstvo rada i socijalne skrbi, za obnovu društvenih i socijalnih objekata (jaslice, vrtić, domovi za djecu sa smetnjama u razvoju, domovi za invalide, domovi umirovljenika i drugi nespomenuti društveni i socijalni objekti),

15. Ministarstvo znanosti i tehnologije, za obnovu zgrada i objekata za znastveno-istraživačku, znanstveno-nastavnu djelatnost i zgrada i objekata studentskog standarda.

(2) Ministarstvo objedinjuje dijelove programa koje pripremaju ministarstva i državne upravne organizacije iz stavka 1. ovoga članka te dostavlja program Vladi Republike Hrvatske radi donošenja.

(3) Godišnji program obnove infrastrukture i objekata javne namjene donosi vlada Republike Hrvatske za 1995. godinu najkasnije do 31. svibnja, a za svaku narednu godinu do 31. prosinca za godinu koja slijedi.

Članak 60.

(1) Odgovarajuća ministarstva i državne upravne organizacije iz članka 59. ovoga Zakona organiziraju, provode i odgovaraju za obnovu određenih objekata iz članka 56. ovoga Zakona.

(2) Odgovarajuća ministarstva i državne upravne organizacije iz članka 59. ovoga Zakona koordiniraju obnovu određenih objekata iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Provedbu godišnjeg programa obnove infrastrukture i objekata javne namjene u područjima obnove usklađuje Ministarstvo.

(4) Ministarstvo organizira i provodi obnovu uništenih ili oštećenih objekata i uređaja iz članka 55. stavka 2. ovoga Zakona u dijelu koji se financira sredstvima državnog proračuna.

(5) Vlada Republike Hrvatske može ovlastiti Ministarstvo za neposrednu organizaciju i provedbu obnove pojedinih objekata javne namjene.

VII. DJELOKRUG ŽUPANIJSKIH, GRADSKIH, ODNOSNO OPĆINSKIH POGLAVARSTAVA U OBNOVI

Članak 61.

Radi sustavnog organiziranja obnove, županijska, gradska, odnosno općinska poglavarstva na područjima obnove dužna su, svaka na svom području, osigurati pravodobno obavljanje upravnih i stručnih poslova u svezi s obnovom, kao i poslova u svezi s povratkom prognanika i izbjeglica.

VIII. NADZOR

Članak 62.

Nad provedbom ovoga Zakona nadležna ministarstva, prema odredbama ovoga Zakona provode nadzor zakonitosti rada.

IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 63.

(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. podnositelj zahtjeva za potporu za popravak oštećenja i za potporu za opremanje za obnovu uništene ili oštećene obiteljske kuće I., II. i III. stupnja oštećenja, te podnositelj zahtjeva za obnovu obiteljske kuće ili stana IV., V. i VI. stupnja oštećenja te za opremanje te kuće ili stana, koji u zahtjevu iz članka 16. i 34. ovoga Zakona iskaže netočne podatke,

2. korisnik prava na obnovu ako je protivno ovom Zakonu ostvario pravo na potporu za popravak oštećenja i potporu za opremanje,

3. korisnik prava na obnovu ako je nenamjenski, protivno ovome Zakonu, upotrijebio potporu za popravak oštenja i potporu za opremanje kao i kredit za obnovu gospodarstva.

(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj HBOR ako odobri kredit protivno odredbama ovoga Zakona.

(3) Za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba HBOR-a kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.

Članak 64.

Uz novčanu kaznu za prekršaje iz članka 63. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona izreći će se i mjera povrata nenamjenski utrošenih novčanih sredstava.

Članak 65.

Sredstva iz članka 64. ovoga Zakona korisnik vraća u revaloriziranom iznosu ukupno uloženih sredstava i to po okončanoj obračunskoj situaciji. Revalorizacija se provodi na osnovi eskontne stope Narodne banke Hrvatske za vremensko razdoblje od završetka radova na obiteljskoj kući do dana plaćanja.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 66.

Vlada Republike Hrvatske najmanje jednom godišnje izvješćuje Sabor Republike Hrvatske o izvršavanju programa obnove.

Članak 67.

U postupcima koji se vode po ovom Zakonu ne plaćaju se upravne, sudske i javnobilježničke pristojbe i druga davanja određena posebnim propisima.

Članak 68.

Korisnik prava na obnovu koji je namjenski upotrijebio kredit dobiven prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona za obnovu stambenih zgrada IV., V. ili VI. stpnja oštećenja, može po odredbama ovoga Zakona zatražiti od Ministarstva putem županijskog ureda za obnovu, dovršenje osnovnih radova obnove ali samo do iznosa prosječne vrijednosti obnove (prema članku 21.) za određeno područje obnove definirano člankom 2. ovoga Zakona.

Članak 69.

Postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.

Članak 70.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:

1. Zakon o financiranju obnove (ONarodne novineÓ, br. 33/92.),

2. Zakon o kreditiranju obnove ratom oštećenih i razrušenih objekata (ONarodne novineÓ, br. 109/93.),

3. Uredba o područjima na kojima će se koristiti sredstva ostvarena prema Zakonu o financiranju obnove te o područjima na kojima će se primjenjivati poticajne mjere (ONarodne novineÓ, br. 78/93.),

4. Uredba o kreditiranju obnove ratom oštećenih i razrušenih stambenih objekata (ONarodne novineÓ, br. 37/95.) te

5. Uredba o organiziranju i financiranju obnove ratom oštećenih obiteljskih kuća V. i VI. stupnja oštećenja (ONarodne novineÓ, br. 37/95. i 95/95.).

Članak 71.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u ONarodnim novinamaÓ.

Klasa: 361-08/96-01/01 Zagreb, 15. ožujka 1996.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik akademik Vlatko Pavletić, v. r.




►  Zakoni  - Sunday, February 10, 2008
  |   Print   |   Home

CMS & Hosting: Poslovni forum  


Hrvatsku je napustilo preko 150.000 mladih ljudi. Najveći dio otišao je u Njemačku.