RATOM STRADALA PODRUČJA TREBAJU BITI I OSTATI PODRUČJA OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA SVE DOK SE GOSPODARSKI I ŽIVOTNI UVJETI NE IZJEDNAČE S CIJELOM HRVATSKOM
Zajednica povratnika Hrvatske, Osijek, Europsk avenije 22/2, Tel: 031/215-030; 215-031; fax: 031/212-315
MENU
O nama
STATUT
Članstvo
Novosti
Obnova i razvoj PPDS
Zakoni
Konferencije ZPH
Izdavaštvo
Povratak prognanika
Mirna reintegracija
Progonstvo
Blokada UNPROFOR-a
Foto i Video
 RSS - Favorites

Glas javnosti:

TREBA LI VLADA DONIJETI ZAKON O NAKNADI RATNE ŠTETE?

Pišite nam na E-mail: zph@zph.hr


 
 

25. OBLJETNICA ZPH

ZAJEDNICA POVRATNIKA HRVATSKE
XXI KONFERENCIJA
Zagreb, 09. lipnja 2018. godine

25. OBLJETNICA ZPH


Poštovane gospođe i gospodo, dragi gosti, dragi prijatelji!

U najtežim danima Domovinskog rata, svjesni da će okupacija jugo vojske i srbočetničkih paravojnih postrojbi potrajati, 14. rujna 1992. godine prognanici sa okupiranih područja tadašnje Općine Osijek osnovali su Zajednicu prognanika Općine Osijek.

Ubrzo se pokazalo da takova udruga nužna za sva okupirana područja Republike Hrvatske zbog čega je na osnivačkoj skupštini 19. ožujka 1993., također u Osijeku, osnovana Zajednica prognanika Hrvatske kao nevladina, nestranačka i neprofitabilna udruga građana. Mislim da je važno reći da su osnivači u to vrijeme bili skoro isključivo branitelji, pripadnici Hrvatske vojske i Hrvatske policije. Tako je osnovana prva udruga u Domovinskom ratu a ciljevi Zajednice prognanika su bili zbrinjavanje prognanika, rješavanje stambene problematike, njihova socijalizacija i stvaranje uvjeta za koliko-toliko normalan život u progonstvu.

Kada se iz današnje perspektive analizira prijeđeni put, usuđujem se ocijeniti da možemo biti ponosni na sve ono što je Zajednica prognanika Hrvatske učinila, čime se bavila i uspjehe koje je postigla imajući pri tome u vidu da se radi o udruzi građana, neprofitnoj organizaciji i isključivo volonterskom radu.

Teško je nabrojati sve aktivnosti Zajednice prognanika, kasnije Zajednice povratnika, kroz proteklih 25 godina ali ću podsjetiti na najbitnije:

donošenje Zakona o statusu prognanika i izbjeglica,
donošenje Zakona o zaštiti poduzeća sa okupiranih područja,
donošenje Zakona o područjima posebne državne skrbi,
donošenje Zakona o obnovi,
donošenje izmjena Zakona o statusu prognanika i izbjeglica kojima su spriječene deložacije prognanika iz njihovih privremenih boravišta,
donošenje Vjerodostojnog tumačenja čl. 14. Zakona o statusu prognanika i izbjeglica kojim su spriječene ovrhe tisuća prognanika zbog plaćanja najma za korištenje tuđih stanova i kuća u vrijeme progonstva,
donošenje Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, povratnika i raseljenih osoba,
blokada UNPROFOR-a u svim sektorima okupiranih područja kojom su prognanici poručili Vijeću sigurnosti UN da neće trpjeti ciprizaciju prostora pod okupacijom paravojnih srbo-četničkih postrojbi i koja je dala puni legitimitet odluci predsjednika Tuđmana da se okupirana područja oslobode vojno-redarstvenim akcijama,
ogroman broj prognanika sudjelovao je u Bljesku i Oluji kao pripadnici vojnih postrojbi, gardijskih brigada, domobranskih pukovnija i postrojbi policije na koju činjenicu smo posebno ponosni,
u mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja Zajednica prognanika sudjelovala je u cjelokupnom procesu, u svim mješovitim radnim skupinama u kojima su naši predstavnici bili nositelji hrvatske državne politike prema generalu Kleinu i vođama pobunjenih srba,
sudjelovali smo u cjelokupnom procesu povratka i obnove od donošenja Zakona o obnovi do potpune realizacije toga krucijalnog projekta,
zatim, donošenje propisa o darovanju obiteljskih kuća i stanova u vlasništvu države braniteljima u područjima posebne državne skrbi,
stambeno zbrinjavanje na ratom stradalim područjima bilo je u fokusu našeg djelovanja kroz cijelo ovo vrijeme počevši od obnove do dodjele stanova i kuća u vlasništvu APN-a, darovanja građevinskog materijala te prodaje stambenih jedinica pod povoljnim uvjetima,
u tom sklopu najviše energije utrošili smo na stambeno zbrinjavanje mladih obitelji zatim branitelja i članova njihovih obitelji a posebno invalida domovinskog rata i svih ostalih stradalnika,
podsjećam i na upornu borbu za stvaranje normalnih uvjeta života na ratom stradalim područjima od razminiranja, obnove komunalne i socijalne infrastrukture, poticajnih mjera za oživljavanje gospodarstva i zapošljavanje povratnika, donošenje Zakona o naknadi ratne štete i Zakona o ratom stradalim područjima.

Mislim da mogu slobodno ocijeniti da su vrlo rijetke udruge koje su se bavile ovako ozbiljnim pitanjima kao što je to činila Zajednica povratnika Hrvatske. Većina se udruga bori za ostvarivanje pojedinih specifičnih prava svojih članova a mi smo radili za opće dobro najtežih stradalnika Domovinskog rata. Naravno, svi rezultati koji su ostvareni, ostvareni su kroz suradnju sa Vladom i Saborom Republike Hrvatske jer drugačije to ne bi bilo moguće. Ali ne uvijek. Na žalost, imali smo dva razdoblja u tih proteklih dvadeset i pet godina kada je državna politika okretala leđa ratom stradalim područjima ukidajući većinu prava koja su povratnicima značila preživljavanje na ratom stradalim područjima. Istine radi ja danas moram reći, da se ne zaboravi, da su, kolokvijalno rečeno, Račanova i Milanovićeva vlada urušile Zakon o područjima posebne državne skrbi ukidanjem svih prava osim prava na stambeno zbrinjavanje. I to poglavlje nije ostalo zbog nas nego zbog stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava, mislim da ne trebam pojašnjavati o kome se zapravo radi. Milanovićev kabinet je učinio sve da uništi Zajednicu povratnika Hrvatske, mi smo jedina udruga na nacionalnoj razini kojoj nekoliko godina nije odobrena ni lipa barem za režijske troškove . Čak smo sklopili i ugovor kojeg je potpisao tadašnji potpredsjednik Vlade Grčić ali je ugovor završio duboko u ladici. Bogu hvala, to vrijeme je iza nas a dolaskom Ministra hrvatskih branitelj g. Tome Medveda i državnog tajnika Nikole Mažara stvari su se popravile i dovele u red.

Nasuprot tome, imali smo i razdoblja vrlo dobre suradnje sa hrvatskim državnim vlastima kada je zapravo riješen najveći broj problema u povratku, obnovi i stambenom zbrinjavanju. I zbog toga su danas neki ljudi, neki naši prijatelji danas ovdje. Ali o tome ćemo kasnije. Kada pogledamo brojke bit će zapravo jasnije koliki je ogroman posao završen. Na bivša okupirana područja vratilo se preko 220 tisuća prognanika. Nikada u povijesti nije zabilježen takav postotak povratka nakon rata i stradavanja kao što se dogodilo u Hrvatskoj. Obnova obiteljskih kuća i stanova završena je u cijelosti. Obnovljena je komunalna i socijalna infrastruktura tako da mnoga mjesta danas izgledaju puno bolje nego prije Domovinskog rata. U obnovu obiteljskih kuća i stanova, obnovu komunalne i socijalne infrastrukture na ratom stradalim područjima Republika Hrvatska uložila je oko 40 milijardi kuna. Moramo se ovom prilikom sjetiti samih početaka povratka i onoga kako je svaki prostor bivših UNPA zona izgledao, na koje smo sve probleme nailazili i kako sve to izgleda danas. Polako naša područja dobivaju svoj nekadašnji izgled, ili kako sam već rekao, vrlo često imaju bolju komunalnu opremljenost nego prije Domovinskog rata jer je izgrađeno više cesta, vodovoda, škola, vrtića, domova zdravlja, športskih dvorana, javne rasvjete i plinovoda kojih prije nije bilo.

Prije desetak godina na područjima posebne državne skrbi imali smo i cijeli niz poticajnih mjera za rast gospodarstva i oživljavanje zapošljavanja. Nažalost, iz nama nerazumljivih razloga većina tih mjera su ukinute zbog čega danas imamo izuzetno lošu demografsku sliku na svim ratom stradalim područjima a posebno na istoku Hrvatske, na Banovini te u Lici. Mladi ljudi, cijele obitelji iseljavaju iz tih područja ovoga puta ne zbog srbočetničke agresije nego zbog nemogućnosti zapošljavanja i nedostatka osnovne životne perspektive.

Mi pozdravljamo napore hrvatske Vlade na čelu sa gospodinom Plenkovićem da se zaustave negativni demografski trendovi, ali u ratom stradalim područjima mora se učiniti puno više. To Hrvatska duguje i Kninu i Vukovaru i mojoj Baranji. Za život dostojan čovjeka nužno je, pogotovo mladim ljudima, osigurati krov nad glavom i posao sa pristojnom plaćom od koje se može uzdržavati obitelj. Nema drugog načina da se zaustavi iseljavanje. Mi ćemo i danas u radnom dijelu sjednice predložiti mjere koje smatramo nužnima da se stanje na ratom stradalim područjima popravi . I borit ćemo se da se te mjere propišu zakonom kojega mi danas kolokvijalno zovemo Zakon o ratom stradalim područjima.

Jer, ovo želim posebno podvući, pitanje demografskog oporavka ratom stradalih područja jeste i prvorazredno pitanje nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Ne smijemo dopustiti da na osjetljivim granicama, na neuralgičnim točkama Hrvatska ostane bez hrvatskog čovjeka jer to može biti pogubno, jer nam to može ponoviti blisku povijest.

Eto, gospođe i gospodo, iza nas je burnih i slavnih 25 godina. Aktivno smo sudjelovali u svim povijesnim zbivanjima stvaranja hrvatske države i na to doista možemo biti ponosni. Ali misiju nismo završili. Pred nama je ne manje ozbiljan posao stvaranja uvjeta za normalan život na ratom stradalim područjima kroz oživljavanje gospodarstva, kroz zapošljavanje i kroz zaustavljanje iseljavanja naše mladosti i pameti. Želimo pomoći u stvaranju države o kojoj su sanjali branitelji u najtežim trenucima Domovinskog rata jer je to naš dug prema onima koji su dali svoje živote za jedinu nam domovinu Hrvatsku.

Hvala na pažnji i neka vas Bog čuva.


►  Novosti  - Sunday, June 17, 2018
  |   Print   |   Home

CMS & Hosting: Poslovni forum  


Hrvatsku je napustilo preko 150.000 mladih ljudi. Najveći dio otišao je u Njemačku.