RATOM STRADALA PODRUČJA TREBAJU BITI I OSTATI PODRUČJA OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA SVE DOK SE GOSPODARSKI I ŽIVOTNI UVJETI NE IZJEDNAČE S CIJELOM HRVATSKOM
Zajednica povratnika Hrvatske, Osijek, Europsk avenije 22/2, Tel: 031/215-030; 215-031; fax: 031/212-315
MENU
O nama
Članstvo
Novosti
Obnova i razvoj PPDS
Zakoni
Konferencije ZPH
Izdavaštvo
Povratak prognanika
Mirna reintegracija
Progonstvo
Blokada UNPROFOR-a
Foto i Video
 RSS - Favorites

Glas javnosti:

TREBA LI VLADA DONIJETI ZAKON O NAKNADI RATNE ŠTETE?

Pišite nam na E-mail: zph@zph.hr


 
 

KENĐIJA I DALJE ODSJEČENA OD HRVATSKE

Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije prvi puta je pokrenula pitanje teritorija i života hrvatskih državljana na lijevoj obali rijeke Dunav u Kenđiji još 2009. godine. Obratili smo se tada predsjednici Vlade RH Jadranki Kosor koja je naš upit proslijedila nadležnim ministarstvima financija, vanjskih poslova i unutarnjih poslova. Dobili smo odgovor od Ravnateljstva policije, Uprave za granicu, koji tvrde da nije bilo nikakvih pritužbi ljudi iz Kenđije na postupanje policije na granici Batina-Bezdan. Đurika Molnar je potvrdio da zaista nije bilo problema dok je načelnik granične policije bio Petričević Ivica, ali kad je on otišao u mirovinu a došao Vidović Marijan, ljudi iz Kenđije više ne mogu prijeći granicu. To je dovelo do situacije da je većina stanovnika Kenđije, osobito mladi, preuzela Srpsko državljanstvo i radi posla i radi mogućnosti prodaje svojih poljoprivrednih proizvoda u Somboru ili Apatinu, jer kao strani državljani to ne mogu. Unatoč našim upozorenjima i molbama prema Vladi RH do danas se ništa nije poduzelo po tom pitanju. Pojavljuju se tu i sigurnosna pitanja jer hrvatska policija ne prelazi granicu da bi obišla svoje državljane u Kenđiji a niti Srpske vlasti (policija, lokalna zajednica, vatrogasci) također ne ulazi u taj prostor jer, kažu, to je Hrvatski teritorij. Jedino što se tamo događa je uzurpacija hrvatskog državnog zemljišta, divlja gradnja kuća i vikendica i nezakonita sječa šuma, a radi se o površinama od oko 900 hektara.

Zaključeno je da se uputi dopis ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću te ministru vanjskih i europskih poslova Davoru Ivi Stieru, da ih se upozna s problemom i zatraži hitno rješenje definiranja međudržavne granice i pomoći preostalim stanovnicima Kenđije koji ne žele uzeti Srpsko državljanstvo. Sada je pravo vrijeme za otvaranje toga pitanja kada je Republika Srbija u predpristupnim pregovorima za ulazak u EU.

Zajednica povratnika predlaže i rješenje spajanja dviju obala Hrvatskog teritorija na rijeci Dunav kod Batine. To rješenje nije nepoznato jer je postojalo prije nego što se sagradio Batinski most a to je prelazak s jedne strane Dunava na drugu putem Kompe. To nije samo interes baranjaca i Hrvatskih državljana koji žive u Kenđiji, već to mora biti i Hrvatski interes jer ako je Republika Hrvatska odlučila spojiti dvije morske obale pomoću Pelješkog mosta koji će stajati milijarde kuna, držimo da mora biti isti interes spajanja dviju obala rijeke Dunav uz nemjerljivo manji trošak. Stvar je samo političke volje u što moraju biti uključene općine Draž i Kneževi Vinogradi te Županija osječko-baranjska koji trebaju taj projekt pokrenuti u dogovoru s Vladom RH.

Postoji i drugo rješenje koje uključuje zamjenu manjih dijelova teritorija na lijevoj obali Dunava nakon čega bi Batinski most u cijelosti bio na Hrvatskom teritoriju a granica Republike Srbije se pomaknula malo prema istoku ali to je već stvar ekspertnih timova za granice i dogovora dviju Država, kao što je odlučila i Badinterova arbitražna komisija u svom mišljenju broj 3 u kojemu se kaže da se unutarnje granice bivših republika SFRJ ne mogu mijenjati, osim u dogovoru dviju strana. Kako bi se taj problem aktualizirao u široj javnosti zaključeno je da će se organizirati tiskovna konferencija u petak 10. veljače 2017. u 11,00 sati u prostorijama ZPH u Osijeku na kojoj će sudjelovati i Đurika Molnar koji je kontakt osoba s ljudima u Kenđiji.

II.

Zajednica povratnika izražava veliko zadovoljstvo što, unatoč masovnom odlasku u treće zemlje, u Baranji još uvijek ima mladih obitelji koje tu vide svoju budućnost i žele ostati u mjestima u koja su se poslije mirne reintegracije vratili.

Jedna od takvih mladih obitelji je obitelj Danijela i Jasmine Molnar iz Duboševice koji imaju četvreo djece. Imaju posao i mogu dobro živjeti ali je problem što imaju samo 35 kvadrata stambenog prostora. Još 2009. godine podnijeli su zahtjev za stambeno zbrinjavanje na način da im se dodijeli građevinski materijal a sami bi si izgradili kuću. Na sve njihove požurnice do danas nije bilo nikakvog odgovora. Stoga su se obratili Zajednici povratnika za pomoć.

Kako je istaknuto na sastanku u Duboševici, u vrijeme Vlade Zorana Milanovića taj oblik stambenog zbrinjavanja je potpuno stao jer u Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje nije bilo sluha za ništa drugo osim povrata stanarskih prava. Drugi je problem bio što je tadašnji ministar regionalnog razvoja Branko Grčić odlučio te poslove prebaciti u Urede državne uprave po županijama pa je samo primopredaja dokumentacije trajala tri godine. Uspostavom nove vlasti i u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje došlo je do određenih pozitivnih kadrovskih i organizacijskih promjena i stvari su se počele pokretati s mrtve točke. U pripremi je i nacrt novoga Zakona o stambenom zbrinjavanju u čijem kreiranju sudjeluje i Zajednica povratnika Hrvatske čiji je cilj da se svi poslovi vezani za obnovu i stambeno zbrinjavanje ponovo objedine u jednom ministarstvu, kako je to bilo i prije dolaska Milanovića na vlast i da cijeli taj posao obavljaju ljudi iz Regionalnih ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji su to godinama radili i koji imaju i ljude i znanje i potrebnu infrastrukturu.

Što se tiče obitelji Molnar, zaključeno je da će se uputiti zahtjev Uredu državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji za hitno stambeno zbrinjavanje po posebnom postupku koji je propisan važećim Zakonom.

III.

Na sljedeći sastanak Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije, koji će se održati početkom ožujka u općini Ernestinovo, bit će pozvan i državni tajnik središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar. Tema sastanka bit će: Stambena politika na područjima posebne državne skrbi.




►  Novosti  - Wednesday, August 2, 2017
  |   Print   |   Home

CMS & Hosting: Poslovni forum  


Hrvatsku je napustilo preko 150.000 mladih ljudi. Najveći dio otišao je u Njemačku.