RATOM STRADALA PODRUČJA TREBAJU BITI I OSTATI PODRUČJA OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA SVE DOK SE GOSPODARSKI I ŽIVOTNI UVJETI NE IZJEDNAČE S CIJELOM HRVATSKOM
Zajednica povratnika Hrvatske, Osijek, Europsk avenije 22/2, Tel: 031/215-030; 215-031; fax: 031/212-315
MENU
O nama
Članstvo
Novosti
Obnova i razvoj PPDS
Zakoni
Konferencije ZPH
Izdavaštvo
Povratak prognanika
Mirna reintegracija
Progonstvo
Blokada UNPROFOR-a
Foto i Video
 RSS - Favorites

Glas javnosti:

TREBA LI VLADA DONIJETI ZAKON O NAKNADI RATNE ŠTETE?

Pišite nam na E-mail: zph@zph.hr


 
 

ODRŽANA XVIII. KONFERENCIJA ZPH

    XVIII KONFERENCIJA
ZAJEDNICE POVRATNIKA HRVATSKE

Zagreb, 26. rujna 2015.


Poštovane gospođe i gospodo, dragi prijatelji!

Dugo se nismo vidjeli na ovakvom skupu. Pune tri godine. Od 2012-te. Zašto se nismo ovako dugo vidjeli?
Vjerojatno se svi sjećate, ali ipak želim podsjetiti, 2013. godine posebno smo se pripremali održati pomalo svečarsku konferenciju jer je trebalo obilježiti 20-u godišnjicu rada i postojanja Zajednice povratnika Hrvatske.
Primio nas je i tadašnji Predsjednik Republike Hrvatske i prihvatio pokroviteljstvo konferencije, ali zaustavljeni smo politikom aktualne Vlade Republike Hrvatske, preciznije odlukom Ministra regionalnog razvoja, gospodina Branka Grčića i njegovih suradnika koji odlučiše uništiti i ugasiti Zajednicu povratnika Hrvatske.

Od svojega osnutka 19. ožujka 1993. godine odlukom tadašnje Vlade Republike Hrvatske, a na preporuku pokrovitelja osnivačke skupštine, prvog Predsjednika Republike Hrvatske Dr. Franje Tuđmana, Zajednica povratnika odnosno tada Zajednica prognanika financirala se iz Fonda Kralja Zvonimira pri Ministarstvu obnove. I tako je to funkcioniralo 19 godina, čak i u vrijeme Vlade pokojnog Ivice Račana. Sve do Branka Grčića.

Usprkos sklopljenom ugovoru, Branko Grčić je zabranio financiranje Zajednice povratnika Hrvatske. Nisu pomogle ni molbe, ni apeli, ni pisma, ni intervencije. Presuda prijekog suda bila je konačna i neopoziva – Zajednicu povratnika treba uništiti jer je Zajednica bila artikulirani glas onih  koji glasa nemaju, glas najtežih stradalnika Domovinskog rata.
Doduše, nije nam bilo jasno zašto Vlada Republike Hrvatske to radi Zajednici povratnika, pa za Boga miloga ima i drugih braniteljskih udruga nastalih u Domovinskom ratu, a pogrom je krenuo baš na Zajednicu povratnika.

I nije nam bilo jasno sve dok nije krenuo pakleni plan uništenja područja posebne državne skrbi. Donošenjem Zakona o regionalnom razvoju, silnim izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi, Poreznog zakona, Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, Zakona o statusu prognanika i izbjeglica i drugih, postalo je jasno zbog čega je aktiviran plan našega uništenja.

Tim izmjenama zakona praktično je ukinut cijeli sustav mjera obnove i oživljavanja ratom stradalih područja, a Zajednica povratnika o tome nije htjela šutjeti.

Podsjećam na najbitnije poteze ove Vlade koji su područjima posebne državne skrbi nanijeli nesagledivu štetu.
Donošenjem Zakona o regionalnom razvoju potpuno se briše pojam ratom stradalih područja. U elementima indeksacije valoriziraju se sasvim drugi elementi, prilagođeni kompatibilnosti lokalne vlasti u odnosu na aktualnu državnu vlast.
Iz Zakona o područjima posebne državne skrbi brišu se sva prava i sve olakšice za ratom stradala područja osim stambenog zbrinjavanja, ali i u tom segmentu dolazi do drastičnih promjena koje potpuno zaustavljaju proces stambenog zbrinjavanja.

Tim se izmjenama iz Ministarstva regionalnog razvoja izbacuju svi poslovi vezani za  područja posebne državne skrbi i stambeno zbrinjavanje. Dio posla prenosi se na Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje , a upravni postupci se kompletno sele u ured državne uprave.
Samo podjela arhive, kadrovsko ekipiranje i usklađivanje funkcija trajalo je dvije godine. I za to vrijeme nije doneseno niti jedno rješenje o dodjeli stana ili kuće u državnom vlasništvu, niti jedno rješenje o dodjeli građevinskog materijala mladim obiteljima. Zato danas od Vukovara do Knina stoje stotine, bukvalno stotine, obnovljenih stanova koji su zaključani i zapečaćeni i propadaju. A mladi ljudi odlaze jer nemaju posla i nemaju krov nad glavom.
Kada je taj proces ipak završen, sve je krenulo ispočetka. Stare liste prioriteta u stambenom zbrinjavanju stavljene su izvan snage, ponovno natječaji, ponovno prikupljanje dokumentacije, ponovno natezanje oko nadležnosti i ode uludo još jedna godina.

Ovih su dana na kapaljku izdana prva rješenja poslije tri i pol godine.

Drugo, izmjenama Poreznog zakona povratnici su izgubili pravo na uvećani povrat poreza što je najvećem broju obitelji na ratom stradalim područjima služilo kao ozbiljna potpora u preživljavanju. Nominalni iznosi povrata poreza smanjenji su za prosječno 60%. Jedinicama lokalne samouprave na ratom stradalim područjima oduzet je uvećani dio poraze na dohodak i preliven u Državni proračun. Ovih je dana Sabor novim izmjenama Zakona vratio taj dio poreza iz dohotka brdsko-planinskim područjima, ali ratom stradalim područjima, gdje je stanje još gore, ni lipe.

Poticajna mjera za naseljavanje tih područja bila je i u oslobađanju od plaćanja poreza na promet nekretnina kod kupovine kuće ili stana na ratom stradalim područjima. Ni toga više nema. Ukinuto. Išlo se do te mjere da su ukinute i subvencije za dječje vrtiće na ratom stradalim područjima, vjerovali ili ne.

Dugo bih mogao nabrajati što se sve ružnoga dogodilo za ove tri i pol godine na područjima posebne državne skrbi, ali mislim da je i ovo dovoljno.

I koje su posljedice?

Zbog lošeg gospodarskog i socijalnog stanja iz Hrvatske iseljava ozbiljan broj ljudi, ali daleko najveći broj iseljava upravo iz ratom stradalih područja.

Jeste li se ikada zapitali otkud je u Vukovaru u nacionalnoj strukturi toliko narastao broj srba da bi činili više od jedne trećine i ostvarili pravo na službenu uporabu jezika i pisma? Tri su temeljna elementa koja su dovela do ovakove situacije. Prvo, činjenica je da je veliki broj hrvata iz Vukovara u Domovinskom ratu ubijen. Drugo, činjenica je da se uporno manipulira s prebivalištem srba koji su davno odselili iz Vukovara. i treće, činjenica je da je iz Vukovara iselio veliki broj mladih obitelji jer u Vukovaru nemaju posla i ne vide svoju budućnost. Slično je i u drugim dijelovima područja posebne državne skrbi.

Evo i nekih konkretnih primjera.

U baranjskom mjestu Darda prošle školske godine 8. razred završila su četiri odjeljenja, a ove godine upisana su dva odjeljenja prvašića, manje nego ikada do sada. U istoj školi prošle školske godine 6. razred završilo je tri odjeljenja, a u 7. razred ove školske godine upisano je dva odjeljenja. Cijelo jedno odjeljenje je ispisano iz osnovne škole Darda jer su roditelji odselili.

Načelnik općine Draž prije nekoliko dana je u medijima izjavio da je od prošlih lokalnih izbora iz općine iselilo 600 ljudi, a to je općina koja je imala 3.000 stanovnika. Dakle iselilo je 20%. Opet – vjerovali ili ne! I takvih primjera na ratom stradalim područjima je jako puno, po našoj ocjeni previše.

Umjesto da se tim područjima pomaže, aktualna vlast u Republici Hrvatskoj učinila je sve da se stanje drastično pogorša. Kako su nastali problemi primjerice u Vukovaru? Želim Vas podsjetiti da je samo kombinat Borovo zapošljavao preko 20.000 radnika, ali su u ratu pogoni srušeni do temelja. Bukvalno. Danas u Borovu radi oko 1.000 ljudi ili nešto manje. Dakle, izgubljeno je preko 19.000 radnih mjesta.

Ništa bolja situacija nije ni u drugim područjima koja su ratom stradala, od Knina, Banovine, zapadne Slavonije, Gorskog Kotara i Like, do Baranje. Na Belju je prije rata radilo 8.500 radnika, a danas ih radi jedva 1.000.
A Branko Grčić misli da ratom stradala područja treba zaboraviti.

Želim podsjetiti da je Državna komisija za popis i procjenu ratnih šteta u svojem završnom izvješću u rujnu 1999. godine proglasila da su na ratom stradalim područjima nastale štete srbo-četničkom agresijom preko 230 milijardi kuna. Do sada je Republika Hrvatska u ta područja kroz obnovu obiteljskih kuća i stanova, obnovu komunalne i socijalne infrastrukture, uložila maksimalno 40 milijardi kuna. Mislim da je potpuno jasno da bez nastavka poticaja iz Državnog proračuna, europskih i međunarodnih fondova, ta područja nemaju šanse.

Moram podsjetiti i na činjenicu da je nakon rušenja Berlinskog zida Njemačka za ujednačavanje uvjeta života uvela tzv. Porez solidarnosti koji će se plaćati do 2019. godine, a tamo nije bilo rata. A kod nas Branko Grčić briše ratom stradala područja.

Ali nije Branko Grčić isti prema svima. Prije desetak dana imali smo prilike vidjeti prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obnovi. Tim izmjenama trebalo je na mala vrata provući naknadu ratne štete, ali samo kategoriji kojima je šteta nastala u "terorističkim akcijama i javnim demonstracijama", dakle srbima. Do koje mjere se išlo? Za tu kategoriju nije bilo važno dali su u oštećenom objektu živjeli prije početka rata, oni ne moraju dati izjave da će se u taj objekt vratiti nakon obnove, oni imaju nasljedna prava za naknadu ratne štete, oni imaju pravo na naknadu ratne štete i onda kada im je raniji zahtjev u upravnom postupku odbijen, kada im je zahtjev zbog zastare odbačen, pa čak i oni koji zahtjev nikada nisu ni podnijeli. I za kraj, pravo na naknadu ratne štete imali bi i oni koji su u međuvremenu tu imovinu prodali. Naravno da smo skočili na stražnje noge, naravno da smo ukazali na nezakonitost i neustavnost takovog prijedloga jer Ustav Republike Hrvatske ipak jamči jednakost pred Zakonom, ne dozvoljava takvu vrstu retroaktivnog djelovanja i tako dalje, i tako dalje....

Naša stajališta prihvatio je i DORH, pa je ovaj pakleni pokušaj, Bogu hvala, neslavno završio. A da je sve to skupa ne daj Bože prošlo, hrvatske građane bi to koštalo 267 milijuna i 300 tisuća kuna. Vrlo su precizno izračunali.

Moram na kraju spomenuti i aktualne događaje vezane uz migrante i izbjegličku krizu koja sve više zahvaća i Hrvatsku. Gdje se događaju najveći problemi? Od Tovarnika preko Opatovca do Belog Manastira i Baranjskog Petrovog Sela. Naravno da mi imamo poseban senzibilitet za prognane ljude, ali zar se zaista sva nesreća mora slamati preko ratom stradalih područja.

Eto, tako su u najkraćim crtama izgledale protekle tri i pol godine iz aspekta Zajednice povratnika i građana ratom stradalih područja.

Što je nama dakle činiti?

Poslije cijeloga mandata ove Vlade i svega zla koje je područjima posebne državne skrbi učinjeno Upravni odbor Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije donio je zaključak da će na svojem području pozvati sve povratnike da na predstojećim parlamentarnim izborima učine sve da nam se ova vlast ne ponovi.

Tragom takovog stava i ja Vama danas predlažem da se u našu Deklaraciju sa ove Konferencije ugradi stav – ne daj Bože nikada više ovakove vlasti. Za takovu odluku i za takovo stajalište imamo više nego dovoljno valjanih i nepobitnih argumenata.

Od nove vlasti u Republici Hrvatskoj tražit ćemo da se vrate poticajne mjere i povlastice u ratom stradalim područjima jer bez tog sustava mjera područja posebne državne skrbi nemaju budućnosti.
Ukoliko se ovaj prijedlog prihvati zadužit ću sve županijske upravne odbore da na svojim područjima prenesu povratnicima naše poruke sa ove Konferencije jer bez korjenitih promjena povratnička područja potonut će do kraja.


Zajednica povratnika Hrvatske održala je svoju XVIII. godišnju konferenciju u povodu 22 godine od svojega osnutka 1993. godine

            Sudionici konferencije još su jednom podsjetili na progon preko 550.000 hrvatskih građana ne srba, na sve žrtve i stradanja zbog agresije Srbije i Crne gore, jugovojske i paravojnih četničkih postrojbi ali i briljantnih akcija hrvatske vojske i policije, s ciljem normalizacije života na ranije okupiranim područjima RH.

             Konferencija je usvojila slijedeću:

 

D E K L A R A C I J U

  1. Konferencija Zajednice povratnika Hrvatske ocjenjuje da je proces povratka prognanika praktično završen i da je u obnovu kuća i stanova Republika Hrvatska uložila znatna proračunska sredstva.
  1. Konferencija ukazuje da posao nije gotov jer je ostalo još puno zadaća na oživljavanju gospodarstva radi zapošljavanja povratnika posebno mladih i obrazovanih ljudi.
  1. Sudionici konferencije jedinstveni su u zahtjevima da se:

a)      uputi u Saborsku proceduru Zakon o naknadi ratne štete kao mjeru gospodarske obnove i  

       ustavnoga prava ljudi koji su stvaranje hrvatske države i Domovinski rat platili najtežom cijenom –     sudjelovanjem, stradanjem i imovinom.          

b)     vrati prvi Zakon o poticanju ulaganja prostorno ograničen na područja posebne državne skrbi ili ugradi kao posebno poglavlje Zakona o područjima posebne državne skrbi, jer je taj Zakon omogućio brži ulazak kapitala u ranije okupirana područja RH.

 c)      zadrži primjena Zakona o područjima posebne državne skrbi bez obzira na Zakon o regionalnom razvoju, jer su područja posebne državne skrbi zapravo RATOM STRADALA PODRUČJA i to se ne smije zaboraviti niti utopiti u neke maglovite regionalne podjele. Isto tako, Konferencija zahtjeva da se u Zakon o područjima posebne državne skrbi vrate sva prava brisana u zadnjih tri i pol godine.

 

  1. XVIII. Konferencija zahtjeva nastavak procesa stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi mladih i obrazovanih ljudi, te proširenje prava u zbrinjavanju, kao prilog demografskoj obnovi tih područja.

Zajednica povratnika Hrvatske zahtjeva da se u najkraćem mogućem roku obnovljeni stanovi od Vukovara do Knina koji stoje zaključani i zapečaćeni dodjele mladim obiteljima hrvatskih povratnika.  

  1. Konferencija zadužuje Upravni odbor ZPH da na temelju rasprava na konferenciji izradi Zaključke i nakon toga zatraži prijem kod predsjednice Republike Hrvatske radi njihove pune realizacije.
  1. Konferencija Zajednice povratnika Hrvatske ocjenjuje da je ova Vlada RH, posebice Ministarstvo regionalnog razvoja i njegov Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje,  izmjenama Zakona o područjima posebne državne skrbi, Poreznog zakona, Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te donošenjem Zakona o regionalnom razvoju, teško oštetila ratom stradala područja zbog čega se pozivaju svi povratnici na područjima posebne državne skrbi da tu činjenicu ne zaborave na predstojećim parlamentarnim izborima. Zajednica povratnika Hrvatske je nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija i ne bavi se politikom, ali ima pravo, u ime najtežih stradalnika Domovinskog rata, reagirati na štetu i nepravdu. 

U Zagrebu, 26. rujna 2015. godine




►  Konferencije ZPH  - Sunday, September 27, 2015
  |   Print   |   Home

CMS & Hosting: Poslovni forum  


Hrvatsku je napustilo preko 150.000 mladih ljudi. Najveći dio otišao je u Njemačku.