|
U Hrvatskoj se nitko ne bavi s problemom odlaska mladih
ljudi niti bilo tko vodi takvu evidenciju od lokalne samouprave, Zavoda za
zapošljavanje do Ministarstva vanjskih poslova, tako da su brojke s kojima
baratamo rezultat procjene ali svakako zabrinjava.
Gospodarska kriza, gotovo svakodnevni gubitak radnih mjesta,
stečajevi, predstečajne nagodbe, ukidanje poticaja u poljoprivredi – sve to
dovodi do još veće erozije gospodarstva a Slavonija i Baranja su u tome posebno
pogođene. Naravno tome je doprinijela i nova moderna tehnologija gdje jedan
stroj zamjenjuje deset radnika što je samo na Belju dovelo do značajnog
smanjenja broja zaposlenih. Danas je Hrvatska gospodarski polarizirana, t.j.
postoje dvije Hrvatske: jedna je sjeverozapadni dio i Istra sa obalnim polasom
a druga obugvaća ostatak Hrvatske gdje je nekada bogata slavonsko-baranjska
ravnica danas postala najsiromašniji dio zemlje. Dobrim dijelom je tome
doprinio i rat koji se vodio u tim područjima, ali i politika svih dosadašnjih
hrvatskih Vlada koje su se prema Slavoniji i Baranji ponašale maćehinski a i danas
je to tako. Zato mladi ljudi ne vide svoju budućnost i odlaze u treće zemlje
gdje uglavnom pronađu smisao svoga života, dok se rijetki, koji ne uspiju,
vraćaju u Hrvatsku.
Kada čovjek želi graditi kuću, ne kupuje odmah građevinski
materijal već prvo napravi plan, zatvara financijsku konstrukciju i izradi
projektnu dokumentaciju i onda krene u realizaciju. Kada se današnja Vlada
borila za vlast spominjala je nekakav Plan 21 a danas na kraju mandata vidimo
da nije bilo nikakvog plana jer nema rezultata a budući su 8 godina bili u
oporbi, ne mogu se vaditi na to da nisu znali na što dolaze. Saborski
zastupnici su se odvojili od naroda i ne znaju kako je običnom čovjeku. Umjesto
da su se povećavale poticajne mjere za ratom stradala područja a posebno za poljoprivredu
kao najprofitabilniju i najvažniju gospodarsku granu, one su se iz godine u
godinu sustavno smanjivale dok se novim Zakonom o regionalnom razvoju nisu
potpuno ukinule i ta područja izjednačila s ostatkom Hrvatske gdje nije bilo
rata.
U vrijeme kad su zakonska rješenja to omogućavala u
nekadašnjim područjima posebne državne skrbi izgradile su se poslovne zone s
velikim očekivanjima. Ali su se počele otvarati poslovne zone i u drugim
dijelovima Hrvatske a investitorima je interesantno samo ono što je u krugu od
100 km od Zagreba kako zbog transporta tako i zbog plasmana roba i usluga. Ako
nema posebnih poticaja, što mogu očekivati ratom stradala područja? Gospodarsku
i demografsku propast što se danas već oveliko događa. Te posljedice gore su od
Domovinskog rata jer ono što je opljačkano i porušeno obnovit će se a
demografska slika neće.
Zajednica povratnika zato poziva sve saborske zastupnike da
se što prije organizira zajednički sastanak kako bi se pokušao naći način kako
zaustaviti iseljavanje i ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj, kako oživjeti
gospodarstvo, kako učiniti obrazovni sustav prilagodljiviji potrebama
suvremenog gospodarstva, kako započeti proces zapošljavanja odnosno otvaranja
novih radnih mjesta i početi stvarati uvjete za bolju perspektivu i pravnu
sigurnost za mlade ljude u Republici Hrvatskoj. Bez radikalnih mjera koje treba donijeti Vlada
a potvrditi Sabor, to nije moguće.
| 
