U prostorijama Osječko-baranjske župnije dožupani Željko Kraljičak i Dragan Vulin sa suradnicima primili su predstavnike Zajednice povratnika Hrvatske i Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije.
Razgovaralo se o ukidanju prava hrvatskim povratnicima u područjima posebne državne skrbi koje predviđa novi Zakon o regionalnom razvoju a koja su stečena Zakonom o područjima posebne državne skrbi. Istaknuto je da su i dosadašnja pomoć i poticajne mjere bile nedostatne jer su ta ratom stradala područja znatno zaostalija u razvoju od dijelova Hrvatske gdje nije bilo rata. Nezaposlenost je dva i pol puta veća u područjima posebne državne skrbi nego je prosjek Hrvatske. Zbog nedostatka radnih mjesta i bezperspektivnosti mladi i obrazovani ljudi napuštaju ta područja što je doseglo zabrinjavajuće razmjere. Prema posljednjem popisu stanovništva samo u zadnjih deset godina iz Baranje je otišlo stanovnika veličine grada Belog Manastira. Zajednica povratnika strahuje da će eventualnim ukidanjem područja posebne državne skrbi taj proces biti znatno ubrzan i za slijedećih deset godina u tim prostorima neće biti stanovnika mlađeg od 50 godina.
To nije i ne može biti problem samo Zajednice povratnika i zato je zatraženo od Osječko-baranjske županije i svih saborskih zastupnika s toga područja da vrlo glasno dignu svoj glas u obranu svih do sada stečenih prava hrvatskih povratnika i da se u postojeći Zakon o područjima posebne državne skrbi vrate one poticajne mjere koje su ranije bile u tom zakonu a koje su omogućile u to vrijeme da dođu strani investitori u ta ratom stradala područja i u poslovnim zonama započnu proizvodnju i zaposle značajan broj povratnika.
Dožupan Kraljičak je istaknuo da je to dobar put koji je izabrala Zajednica povratnika u rješavanju aktualnog problema te da Županija suosjeća s povratnicima i pokrenut će raspravu o tom pitanju na županijskoj skupštini. Zakon o regionalnom razvoju, kakav je predložen, nije prihvatljiv niti za Županiju jer joj bitno smanjuje proračunske prihode kao i provođenje županijskih investicijskih programa a o općinama da se i ne govori. Tim zakonom ukinula bi se područja posebne državne skrbi a i brdsko-planinska područja što je neprihvatljivo i za ostale županije kao što je istarska i primorsko-goranska. Slavonske županije svrstane su u regiju sa Zagrebom i Varaždinom, dakle s razvijenošću od preko 75%, iako je Osječko-baranjska županija po stupnju razvijenosti na 32%. Zato su se udružili župani svih pet slavonskih županija i odbili takav prijedlog Zakona o regionalnom razvoju, ali postoji bojazan da Vlada ne misli prihvatiti prijedloge izmjena toga Zakona kroz aktualnu javnu raspravu već ga prihvatiti tako kako su ga sami zacrtali.
Spomenut je i problem Kenđije - dijela hrvatskog teritorija na lijevoj obali Dunava gdje živi još svega 20-tak hrvatskih državljana, od oko 950 koliko ih je bilo prije rata. Zaključeno je da će se zatražiti od oporbenih saborskih zastupnika da to pitanje pokrenu u Saboru jer se radi o državnoj granici između Hrvatske i Srbije a to plodno i šumom bogato područje teritorijalno pripada osječko-baranjskoj Županiji.
