RATOM STRADALA PODRUČJA TREBAJU BITI I OSTATI PODRUČJA OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA SVE DOK SE GOSPODARSKI I ŽIVOTNI UVJETI NE IZJEDNAČE S CIJELOM HRVATSKOM
Zajednica povratnika Hrvatske, Osijek, Europsk avenije 22/2, Tel: 031/215-030; 215-031; fax: 031/212-315
MENU
O nama
Članstvo
Novosti
Obnova i razvoj PPDS
Zakoni
Konferencije ZPH
Izdavaštvo
Povratak prognanika
Mirna reintegracija
Progonstvo
Blokada UNPROFOR-a
Foto i Video
 RSS - Favorites

Glas javnosti:

TREBA LI VLADA DONIJETI ZAKON O NAKNADI RATNE ŠTETE?

Pišite nam na E-mail: zph@zph.hr


 
 

ZPH TRAŽI PRIJEM KOD PREMIJERA MILANOVIĆA

Na sastanak s premijerom Milanovićem ZPH poziva i resornog ministra regionalnog razvoja gospodina Branka Grčića čije bi ministarstvo trebalo pripremiti kompletan materijal za puštanje Zakona o naknadi ratne štete u saborsku proceduru.
 
TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O NAKNADI RATNE ŠTETE KOJI PREDLAŽE ZAJEDNICA POVRATNIKA HRVATSKE:
 

PRIJEDLOG ZAKONA O NAKNADI RATNE ŠTETE

 

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

                Ovim zakonom se uređuju uvjeti i postupak za naknadu ratnih šteta nastalih kao rezultat ratnih djelovanja ili njihovih posljedica, djelovanja neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija ili po njima kontroliranih ili podržavanih terorističkih i drugih jedinica, zarobljavanja, držanja talaca, protjerivanja stanovništva i drugih ilegalnih aktivnosti.

                Pod ratnom štetom smatra se direktna šteta, indirektna šteta i nematerijalna šteta nanijeta fizičkim osobama za vrijeme Domovinskog rata.

 

Članak 2.

 

                Organizatori, sudionici, podstrekači i pomagači djelovanja koja su dovela do ratnih šteta, te članovi njihovih obitelji, nemaju pravo na naknadu štete po toj osnovi.

 

II. OVLAŠTENICI

 

Članak 3.

 

                Pravo na potporu zbog ratne štete iz ovoga Zakona priznaje se fizičkoj osobi koja je pretrpjela ratnu štetu ili njihovim zakonskim nasljednicima koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju hrvatsko državljanstvo.

                U pogledu prava nasljeđivanja primjenjuju se odredbe Zakona o nasljeđivanju.

 

Članak 4.

 

                Stranim osobama ne pripadaju prava iz ovoga Zakona osim ako se to utvrdi međudržavnim sporazumima.

 

III. OBVEZNIK

Članak 5.

 

                Republika Hrvatska je Zakonom o statusu prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, Zakonom o obnovi i Zakonom o područjima posebne državne skrbi stvorila uvjete za povratak prognanika na područja stradala agresijom.

                Obzirom da su mjerama iz ovih Zakona stvoreni osnovni uvjeti za život, a stradalnici Domovinskog rata su u agresiji pretrpjeli znatno veću štetu Republika Hrvatska će osigurati potpore kojima će se područja posebne državne skrbi ravnomjernije razvijati u odnosu na ostale dijelove Republike Hrvatske koja nisu stradala u Domovinskom ratu.

                Način osiguranja sredstava za potpore zbog ratne štete i izvore za isplatu propisat će Vlada Republike Hrvatske u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

IV. MATERIJALNA ŠTETA

Članak 6.

 

Direktna (neposredna ) šteta je šteta koja je neposredno nanesena sredstvu ili dobru i izražava se u novčanom iznosu potrebnom za njegovo dovođenje u prvobitno stanje.

                Ako je sredstvo ili dobro uništeno ili oteto (oduzeto), polazi se od nove nabavne (zamjenske) vrijednosti uništenoga ili otetoga sredstva ili dobra umanjene za amortizaciju i vrijednost preostalog upotrebljivog materijala ili opreme.

 

Članak 7.

 

                Direktna  (neposredna) šteta na sredstvima i dobrima procjenjuje se na osnovnim sredstvima (objekti, zemljište, oprema, dugogodišnji nasadi, osnovno stado i šume), na obrtnim sredstvima (sirovine, reprodukcijski materijal, poluproizvodi, tekuća poljoprivredna proizvodnja, gotovi proizvodi, trgovačka roba), te na dobrima u domaćinstvu (namještaj, osobna prijevozna sredstva i dr.)

 

V. INDIREKTNA ŠTETA

 

Članak 8.

 

                Indirektna šteta procjenjuje se za izgubljenu dobit zbog smanjenja obavljanja djelatnosti izazvane ratom te zbog izgubljenog prirasta pojedinog dobra u dužoj budućnosti.

                Indirektna šteta procjenjuje se i za neostvarenu dobit za razdoblje od 5 godina nakon prestanka rata.

 

VI. NEMATERIJALNA ŠTETA

 

Članak 9.

 

Nematerijalna šteta koju su pretrpjeli građani utvrđuje se u slučaju:

 

- pogiblje ili nestanka bračnog druga, djeteta ili roditelja,

- kada je osoba prisustvovala namjernom nanošenju povreda, mučenju ili silovanju njenog bračnog  druga, djeteta ili roditelja,

- kada su osobi nanijete ozbiljne fizičke povrede, tako da je ostala kljasta, da je trajno ili privremeno jako unakažena, da ima trajnu ili privremenu nemogućnost ili ograničenu mogućnost korištenja nekog tjelesnog organa, ekstremiteta, funkcije ili sustava,

- kada je osoba bila uzeta kao talac ili je protupravno zatvorena u trajanju od preko 3 dana ili je zadržana kraće vrijeme pod okolnostima u kojima joj je život bio neposredno ugrožen,

- kada se osoba na temelju osnovanog straha za vlastiti život morala skrivati ili sklanjati od oružanih napada duže od tri dana,

- kada su osobi oduzeta sva ekonomska dobra čime je ozbiljno ugrožena egzistencija te osobe i njenog bračnog druga, djece ili roditelja,

- kada je osoba bila prisiljena raditi za potrebe neprijatelja pod teškim životnim i psihičkim uvjetima (prisilni rad) i u drugim slučajevima vezanim za nematerijalne štete.

 

 

VII. ORGANI ZA POPIS I PROCJENU ŠTETE

 

Članak 10.

 

                Ratnu štetu utvrđuje Županijska komisija za popis i procjenu ratne štete.

                Odluku o imenovanju članova Županijske komisije za popis i procjenu ratne štete donosi župan.

                Župan, kada se za to ukaže potreba, može osnovati jednu ili više stručnih komisija za pojedina područja Županije, naselje, općine, gradove, kotareve ili pojedina stručna područja (gospodarsko područje, građevinsko područje i dr. ).

 

 

VIII. PROCJENA ŠTETE

 

Članak 11.

 

                Ratna šteta na građevinskim objektima procjenjuje se metodom globalne procjene.

                Prilikom utvrđivanja štete na objektu vrši se kategorizacija objekta prema stupnju oštećenja i izračunava novčani ekvivalent štete.

                Ratna šteta na uništenim građevinskim objektima procjenjuje se proračunom nabavne vrijednosti novog objekta uz umanjenje za iznos amortizacije.

                Od tako dobivenog iznosa odbija se vrijednost spašenog materijala, a dodaju troškovi uklanjanja ruševina.

 

Članak 12.

 

                Procjena štete za oštećenu ili uništenu opremu, sredstva ili dobra provodi se primjenom jediničnih cijena propisanim u Biltenu Ministarstva financija.

                Ukoliko neke cijene nisu definirane Biltenom primjenjuju se tržne cijene.

                Za uništenu opremu šteta se procjenjuje tako da se nova nabavna vrijednost umanji za iznos amortizacije i iznos vrijednosti spašenog dijela kada se taj dio po prirodi stvari može koristiti.

 

Članak 13.

 

                Direktna šteta utvrđuje se i procjenjuje po metodologiji propisanoj Uputom ministra financija za primjenu Zakona o utvrđivanju ratne štete na obrascima Š-01 i Š-04. (NN br. 54/93).

 

Članak 14.

 

                Indirektna šteta procjenjuje se u jednokratnom iznosu od 100.000,00 kn po obitelji prognanika.

 

Članak 15.

 

                Nematerijalna šteta iz članka 9. Ovoga Zakona utvrđuje se i procjenjuje po metodologiji propisanoj Uputom ministra financija za primjenu Zakona o utvrđivanju ratne štete na obrascu Š-08 (NN br. 54/93).

 

Članak 16.

 

                Iznos direktne štete iz članka 13. Ovoga Zakona umanjuje se za bespovratni iznos koji je resorno ministarstvo utrošilo na obnovu predmetnog objekta.

 

Članak 17.

 

                Iznos nematerijalne štete iz članka 15. Ovoga Zakona umanjuje se za iznosu koji su stradalnici Domovinskog rata po toj osnovi primili od Ministarstva obrane, Fonda kralja Zvonimira ili drugih fondova te namjene.

 

IX. NAKNADA ŠTETE

Članak 18.

 

                Na temelju provedenog postupka popisa i procjene štete Županijski ured za imovinsko-pravne poslove donosi rješenje o pravu na potporu zbog ratne štete.

 

 

Članak 19.

 

                Rješenjem se utvrđuje ukupan iznos ratne štete iskazan u eurima, a isplata se određuje u kunama po srednjem tečaju NBH na dan isplate.

 

Članak 20.

 

                Rješenje o potpori zbog ratne štete glasi na nositelja obitelji.

 

Članak 21.

 

                Potpora zbog ratne štete isplaćuje se u 20 jednakih polugodišnjih rata.

Isplata prve rate određuje se za 15. siječnja 2009. godine.

 

Članak 22.

 

                Rješenje o potpori zbog ratne štete može se upotrijebiti za kupnju dionica ili udjela kojima raspolaže Hrvatski fond za privatizaciju.

                Rješenje o potpori zbog ratne štete može se upotrijebiti i kao platežno sredstvo za kupnju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske te nekretnina i drugog kapitala u postupku privatizacije sukladno odredbama posebnog zakona.

 

 

X. TIJELA I POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE PRAVA NA POTPORU ZBOG RATNE ŠTETE

 

Članak 23.

 

Postupak za utvrđivanje prava na potporu zbog ratne štete provodi se na zahtjev nositelja obitelji koja je pretrpjela ratnu štetu.

Zahtjev za potporu zbog ratne štete podnosi se Županijskom upravnom odjelu za upravne i pravne poslove ( u daljnjem tekstu: Županijski upravni odjel) prema mjestu gdje se imovina koja je predmet odštete nalazi.

 

Članak 24.

 

                Nositelj obitelji, njegov zakonski nasljednik ili punomoćnik duža je podnijeti zahtjev u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 25.

 

                Uz zahtjev za potporu zbog ratne štete se prilaže:

 

1.      Dokaz o hrvatskom državljanstvu,

2.      Procjena ratne štete

3.      Zemljišnoknjižni izvadak za imovinu na kojoj je nastala ratna šteta,

4.      Punomoć po potrebi,

5.      Izvod iz matice umrlih ili rješenje o proglašenju nestale osobe ako zahtjev podnosi zakonski nasljednik,

6.      Ostale isprave kojima se može dokazati osnovanost zahtjeva.

 

Članak 26.

 

                Postupak za utvrđivanje prava na potporu zbog ratne štete provodi se po odredbama Zakona o općem upravnom postupku ( NN br. 53/91) ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Članak 27.

 

                Nakon provedenog postupka u kojem se utvrđuju činjenice važne za odlučivanje o zahtjevu,
Županijski upravni odjel donosi rješenje u smislu članka 18. ovoga Zakona.

 

Članak 28.

 

                Protiv rješenja kojim se odlučuje o pravu na potporu zbog ratne štete može se podnijeti žalba Ministarstvu pravosuđa u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

 

Članak 29.

 

                Županijski upravni odjel nadležan za donošenje rješenja dužan je dostaviti rješenje svim zainteresiranim osobama u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja.

 

Članak 30.

 

                Ukoliko među strankama u postupku za donošenje rješenja o potpori ratne štete postoji spor u pogledu činjenica od kojih zavisi neko njihovo pravo ili spor o tome postoji li neko pravo, Županijski upravni odjel će prekinuti postupak i uputiti stranke da provedu parnicu ili drugi postupak pred nadležnim sudom.

Članak 31.

 

Svi podnesci i radnje u postupku po odredbama ovoga Zakon oslobođeni su plaćanja pristojbi.

 

 

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

 

Potpora zbog ratne štete ne podliježe oporezivanju.

 

Članak 33.

 

Vlada Republike Hrvatske može donijeti posebne uredbe za primjenu ovoga Zakona.

 

Članak 34.

 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

 

 

 

 

 

 




►  Zakoni  - Thursday, December 29, 2011
  |   Print   |   Home

CMS & Hosting: Poslovni forum  


Hrvatsku je napustilo preko 150.000 mladih ljudi. Najveći dio otišao je u Njemačku.