RATOM STRADALA PODRUČJA TREBAJU BITI I OSTATI PODRUČJA OD POSEBNOG DRŽAVNOG INTERESA SVE DOK SE GOSPODARSKI I ŽIVOTNI UVJETI NE IZJEDNAČE S CIJELOM HRVATSKOM
Zajednica povratnika Hrvatske, Osijek, Europsk avenije 22/2, Tel: 031/215-030; 215-031; fax: 031/212-315
MENU
O nama
Članstvo
Novosti
Obnova i razvoj PPDS
Zakoni
Konferencije ZPH
Izdavaštvo
Povratak prognanika
Mirna reintegracija
Progonstvo
Blokada UNPROFOR-a
Foto i Video
 RSS - Favorites

Glas javnosti:

TREBA LI VLADA DONIJETI ZAKON O NAKNADI RATNE ŠTETE?

Pišite nam na E-mail: zph@zph.hr


 
 

ODRŽANA III. KONFERENCIJA ZP OBŽ

Zaključci s III. konferencije Zajednice povratnika osječko-Baranjske županije

                       

           

  1. III. konferencija Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije pozdravlja sve dosadašnje aktivnosti državnih, područnih/regionalnih i lokalnih vlasti, i institucija koje su stvorile uvjete za povratak više od 95 % prognanika na području posebne državne skrbi u Osječko-baranjskoj županiji.

 

  1. III. konferencija ZP OBŽ ocjenjuje da je sam čin povratka samo prvi korak u procesu normalizacije života u ratom opustošenim područjima. U tom smislu III. Konferencija izražava svoje nezadovoljstvo i apelira na sve mjerodavne institucije da se HITNO naprave programi i započne njihova primjena u skladu s Zakonom o PPDS-u kako bi što prije došlo do ujednačavanja uvjeta života u tim područjima, s onima u RH koja nisu stradala u ratu, opljačkana, devastirana a stanovništvo protjerano. U tom smislu zahtijeva od Vlade RH vraćanje prvoga Zakona o poticanju ulaganja na način da se odredbe toga zakona ugrade u Zakon o područjima posebne državne skrbi, kao posebno poglavlje.         

 

  1. III .konferencija ZP OBŽ oštro upozorava da problem ratne štete niti nakon 20 godina nije riješen, niti ozbiljno razmatran, premda je bilo obečanja od strane vlade pa tako i na konferenciji ZPH održanoj 19. ožujka da će se pitanje ratne štete pustiti u saborsku proceduru, što se nije dogodilo. Stoga ZP OBŽ zadužuje Upravni odbor ZPH i njenog predsjednika da izlobiraju u vladi RH i Saboru da zakon o naknadi ratne štete uđe u proceduru Hrvarskog sabora do konca ožujka 2012. godine. Naknada ratne štete nije teret državnom proračunu već jedna od mogućnosti pokretanja malog i srednjeg gospodarstva, otvaranja novih radnih mjesta i poticaj za ostanak mladih ljudi na područjima posebne državne skrbi.

 

  1. III. konferencija ZP OBŽ upozorava na kadrovsku devastaciju u ratom stradalim područjima zbog sve veće nezaposlenosti, gubitka radnih mjesta i izuzetno teških uvjeta života koji su u nekim sredinama i ispod granice siromaštva. Pozdravljajući otvaranje poslovne zone Tenja, ZP OBŽ predlaže kao jedno od rješenja i formiranje poslovne gospodarske zone Sarvaš, gdje je razminirana površina od 73 hektara a radna mjesta bi bila puno bliže radnicima iz Sarvaša, Bijelog Brda, Aljmaša, Dalja, Erduta pa i istočnih dijelova Osijeka.

 

  1.  III. konferencija ZP OBŽ zahtijeva od svih nadležnih tijela da se sve raspoloživo znanje, infrastrukturni i investicijski programi usmjere na formiranje i oživljavanje poslovnih i gospodarskih zona radi otvaranja novih radnih mjesta, oživljavanja tih prostora i smanjivanja putnih i drugih troškova vezanih za prijevoz radnika na posao (radno mjesto što bliže mjestu stanovanja).

 

 

  1. III. konferencija ZP OBŽ podsjeća i naglašava da prognanici u najtežim danima agresije na RH nisu bili socijalna kategorija, već u ogromnom broju i Hrvatski  branitelji od agresora i tako aktivno sudjelovali u stvaranju samostalne i slobodne Domovine Hrvatske. Da se to ne bi zaboravilo, a što je u posljednje vrijeme činjenica i praksa, III. konferencija ZP OBŽ predlaže ustanovljenje Dana sjećanja i zahvalnosti. Predlažemo da to bude 15. siječnja, dan završetka mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja i dan diplomatskog priznanja RH.

 

 
 
Život nakon povratka, problemi gospodarske obnove i pogled u budućnost

 

Svoje izlaganje započet ću riječima iz predgovora predsjednice vlade RH u danas predstavljenoj monografiji: „... Iako istjerani iz svojih domova, prognanici nisu klonuli duhom, već su se, prkosno i odlučno, uhvatili u koštac sa svim problemima vezanim za organizaciju i uspostavu življenja u novim sredinama, čvrsto vjerujući u povratak...“ 

 

Prof. dr. sc. Dražen živić u svojem razmišljanju kaže: ...“Hrvatski su prognanici bili dostojan-stveni u svojem trpljenju, daleko izvan svojih kuća i uspomena...“ a predsjednik vukovarsko-srijemske Zajednice povratnika na nedavnoj XVII. Konferenciji s dosta zabrinutosti je rekao:“... Očekivali smo uređenu državu...“

 

U posljednjih nekoliko godina ova Zajednica gotovo je vapijućim glasom sa svojih redovitih mjesečnih sastanaka apelirala na sve mjerodavne institucije kako u gradu i županiji tako i u državi da se mora hitno pomoći područjima posebne državne skrbi jer nam se događa da  nam ova područja u koja smo teškom mukom vratili gotovo 95% prognanika, ljudi ponovno odlaze – napuštaju te prostore ali ovaj puta ne zbog ratnih opasnosti već zbog nezaposleno-sti i sve težih uvjeta života. Upozoravali smo da roditelji nemaju mogućnosti školovati svoju djecu jer nemaju novca za platiti im prijevoz do škole, školske knjige  i sl. Tražili smo i da se školski sustav prilagodi današnjim potrebama i zahtjevima suvremenog gospodarstva. Upozoravali smo da su još uvijek velike površine obradivih površina pod minama što onemogućuje one koji bi se bavili poljoprivre-dom i tu našli svoju egzistenciju ali i taj proces razminiranja ide vrlo sporo.

 

Gospodarske zone su puno obećavale a malo se toga ostvarilo. Ljudi dobivaju otkaze, život je inače težak a u ratom stradalim područjima je još daleko teže. Iako je za takvu situaciju odgovorna država, i lokalna odnosno regionalna samouprava također mora preuzeti svoj dio odgovornosti ali i obaveza da se tim područjima posveti veća pozornost jer ako nam odu mladi obrazovani kadrovi a ostanu samo starci, onda su to gore posljedice od rata.

 

Mogućnosti postoje. Fondovi Europske unije su dijelom već u pretpristupnom vremenu iza nas ali nam se otvaraju pristupni strukturni i kohezijski fondovi ali ne možemo očekivati od naših povratnika koji su do jučer radili na farmama ili njivama da će danas biti poduzetnici europske razine. Njoma treba pomoć prije svega županijskih stručnih tijela, kako u pojedinačnim slučajevi-ma tako i općinama da se pokrenu projekti koji će stvarati nova radna mjesta i potaknuti mlade ljude – kadrove da ostanu na PPDS-u.

 

Veliki je pomak otvaranje poslovne zone Telja ali s ovoga mjesta podsjećam gradske i županijske vlasti da smo se svojedobno uspjeli izboriti za razminiranje 73 hekrata na prostoru omeđenom prugom Osijek-sarvaš, obilaznicom i starom Nemetinskom cestom uz koju ide sva potrebna infrastruktura i da taj resurs i danas postoji.

 

Ako gledamo u budućnost u kontekstu prethodnih činjenica, onda naglašavam, iako neću reći ništa novo, da samo stvaranje novih vrijednosti kroz otvaranje proizvodnih pogona, novih tvornica, dakle i novih radnih mjesta bliže mjestu stanovanja, radi smanjenja troškova putovanja, može jamčiti izlazak iz sadašnje krize i bolju budućnost. Za to je potreban kapital ali i politička volja.

Završit ću riječima prof. dr. Slobodana Langa dugogodišnjeg savjetnika prvog predsjednika RH dr. Franje Tuđmana: ...Povratak je najznačajnije djelo Hrvatske!“. Dakle udružimo snage i sve svoje znanje i sposobnosti na dobrobit i ponos Hrvatske i svih njezinih građana.

                                                                   
 
                                                                   PREDSJEDNIK ZAJEDNICE POVRATNIKA

                                                                           OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

                                                                                             Branko Pek

 

 




►  Konferencije ZPH  - Monday, October 31, 2011
  |   Print   |   Home

CMS & Hosting: Poslovni forum  


Hrvatsku je napustilo preko 150.000 mladih ljudi. Najveći dio otišao je u Njemačku.