|  Zajednica prognanika Općine Osijek odlučila je svoj rad uskladiti i koordinirati s drugim zajednicama prognanika u Hrvatskoj i predstavnicima izvršnih vijeća s privremeno okupiranih područja Republike Hrvatske.
Ujedno je odlučila kako će jednom mjesečno kontraktirati i surađivati sa zapovjednicima svih četiriju UNPA-zona, zapovjednikom UNPROFOR-a, generalom Satishom Nambiarom, europskim promatračima i predstavnicima Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice.
Prognanici su zatražili nazočnost visokih dužnosnika Republike Hrvatske na svojim sastancima te ponovne tjedne sastanke s predstavnicima Izvršnog vijeća Općine Osijek.
Zauzeli su se za zaštitu prava prognanika i pomoć nesrpskom pučanstvu u okupiranim selima upućivanjem humanitarne pomoći uz posredovanje Crvenog križa Hrvatske. Tada zahtijevaju iseljavanje svih bespravno useljenih došljaka u kuće prognanika i razoružavanje svih paravojnih formacija.
Za prognanike koji su se vratili u svoje domove Zajednica je prognanika tražila realizaciju kredita Svjetske banke, a pravo na takve kredite trebali su ostvariti i prognanici koji se tada još nisu vratili svojim kućama.
Predloženo je i osnivanje poduzeća za obnovu i gradnju porušenih domova i otvaranje prognaničkog diskonta gdje bi se
prodavala roba i sav potreban materijal bez poreza i carine.
Prognanici su isticali nezadovoljstvo što društvene stanove kupuju “pobjegulje”, a to je pravo bilo uskraćeno prognanicima. Tako su oni postali dvostruko »kažnjeni« jer su u najezdi jugovojske i četnika ostali bez svojih domova, a već dvije godine u Osijeku žive od danas do sutra. Iznesen je zahtjev da se oduzmu stanarska prava svim pobjeguljama te da se ta prava dodijele prognanicima uz prioritet pri kupnji stanova.
Prognanici traže uspostavu pravne države i civilne vlasti na svim okupiranim područjima Hrvatske, imenovanje ratnih zločinaca i osoba koje su počinile kaznena djela, čišćenje područja od mina, obnovu i izgradnju infrastrukture u svim okupiranim selima.
Za sanaciju šteta zahtijevaju se povoljni krediti, dijelom i bespovratna pomoć, a pri tome prioritet moraju imati obitelji poginulih i ranjenih hrvatskih boraca. Tražilo se oslobađanje prognanika od poreznih davanja tijekom sljedećih tri do pet godina, a poljoprivrednicima omogućavanje besplatne pomoći pri prvoj sjetvi te stimuliranje privatnog poduzetništva.
Svoj je plan Zajednica prognanika uputila Vladi Republike Hrvatske, Republičkom uredu za prognanike i izbjeglice i općinskoj vlasti.
| 
