II KONFERENCIJA OSJEĆKO-BARANJSKE ZAJEDNICE POVRATNIKA

Teme današnje Konferencije bile su:

 a)   Utjecaj krize i recesije na život u područjima posebne državne skrbi u Osječko-

      baranjskoj županiji;   
 
b)   Kadrovsko i gospodarsko jačanje jedinica lokalne samouprave na
     područjima posebne državne skrbi;  
 
c)  Preustroj srednjeg i visokoobrazovnog školskog sustava u cilju školovanja
     deficitarnih kadrova potrebnih Hrvatskom gospodarstvu 
 
Prije izlaganja po temama predsjednik podružnice, Branko Pek podnio je izvješće o radu Zajednice između dvije Konferencije:
 

   

Sukladno Programu rada koji je donijela ova Skupština, Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije u razdoblju između dvije skupštine provela je slijedeće aktivnosti:

 

-          06. lipnja 2009. - održali smo svoju redovitu godišnju Skupštinu i prvu tematsku Konferenciju pod pokroviteljstvom Osječko-baranjske županije.

Dominirale su teme Zakon o naknadi ratne štete, ubrzanje procesa razminiranja te inicijativa za preustroj školstva.

 

-          29. lipnja 2009. - održali smo u Osijeku zadnju sjednicu prije godišnjih odmora, dakle, mi godišnje planiramo 10 sjednica. Na toj smo sjednici osim osvrta na godišnju Konferenciju podružnice raspravljali kako pomoći hrvatskim povratnicima, osobito braniteljima, pri rješavanju njihovih zahtjeva za dodjelu, odnosno za davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, radi ukrupnjavanja poljoprivrednih površina i stvaranja uvjeta mladim ljudima toga sektora da ostanu na selu i svojim znanjem unaprijede poljoprivrednu proizvodnju. Pokrenuto je i pitanje izmjene Zakona o prebivalištu i popisu birača što je bila i jedna od tema 15. konferencije ZPH održane 31. listopada 2009. u Zagrebu.

 

-          07. rujna 2009. - nakon godišnjih odmora, održana je sjednica u Općinskoj Vijećnici u Kneževim Vinogradima. Tema je bila utjecaj recesije na stanje u PPDS-u u Osiječko-baranjskoj županiji. Gost na sjedici je bila gđa. Ksenija Zbožil, pročelnica županijskog Ureda za prosvijetu, kulturu, tehničku kulturu i sport sa svojim suradnicima. Opća je ocijena bila da su nače teško stanje na PPDS-u posebno pogodile idodatno opteretile antirecesijske mjere Vlade RH koje su uvedene radi svijetske krize koja je pogodila i RH.

 

-          05. listopada 2009. - domaćin sjdnice je bio MO Mece na čeli sa predsjednikom Ivanom Pintarom i načelnikom općine Darda, g. Antom Vukojom. Predsjednik ZPH Josip Kompanović izvjestio nas je o zaključcima UO ZPH, a u nastavku smo donijeli odgovarajuće odluke vezano za održavanje godišnje Konferencije ZPH.

 

-          31. listopada 2009. - održana je 15. godišnja Konferencija ZPH, na kojoj je sudjelovalo 15 izaslanika naše Zajednice. Zaključak je Konferencije upućen Vladi i resornim ministarstvima da se hitno krene u izmjene Zakona o prebivalištu i Zakona o popisu birača, kako bi se konačno riješilo pitanje fiktivnih birača koji iz toga statusa koriste biračko, ali i mnoga druga socijalna prava. U provedbi toga Zakona, kada bude donesen – a bit će – veliku ulogu imat će Hrvatska policija s kojom ćemo i u tom smislu trebati povećati suradnju.

 

-          11. studenoga 2009. - održali smo poslijednju radnu ovogodišnju sjednicu na Zelenom otoku u Batini. Domaćini su bili predsjednik općinskog vijeća Josip Pfaf i načelnik općine Draž Stipa Šašlin. Gosti su bili predsjednik Vijeća nacionalne manjine općine Draž g. Šandor Šipoš, donedavni predsjednik MO Batina g. Đuro Molnar, pomoćnica pročelnice Carinske uprave gđa. Mirjana Barišin, te četvero stanovnika Kenđije, naselja koji se nalaze na Hrvatskom teritoriju s lijeve obale Dunava. Na ovoj smo sjednici potaknuli rješavanje životnih problema preostalih žitelja naselja Kenđije, koji su i sami svjedočili o situaciji u kojoj se od osamostaljenja Hrvatske do danas nalaze. Zatražili smo da se na graničnom prijelazu Batina primjenjuje isti carinski režim kao u Neumu.

 

Na temelju zaključaka s te sjednice upućeni su dopisi Carinskoj upravi u Osijeku, Ministarstvu financija, središnjem uredu carinske uprave RH, Ministarstvu valjskih poslova, Ministarstvu unutarnjih poslova i predsjednici Vlade RH gospođi Jadranki Kosor, i sve smo ih zamolili da učine dodatne napore kako bi se stanovnicima Kenđije pomoglo u želji da ostanu na tome Hrvatskom području.

 

Dobili smo odgovor od Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva financija u kojem nas izvješćuju da je oformljena posebna radna skupina od pet ministarstava koja radi na iznalaženju najpovoljnijeg rješenja. Do sada su imali dva radna sastanka a o konačnom ishodu će nas izvijestiti. Dakle, naši su napori naišli na plodno tlo i na veliko razumijevanje u Vladi RH i ja se nadam da će se nakon 20 godina problem naših državljana – stanovnika Kenđije ipak riješiti.

 

-          14. prosinca 2009. godine održana je svečana sjednica u Dalju. Domaćin je bio gospodin Jugoslav Vesić, načelnik općine Erdut, a gost gospođica Svjetlana Rauš, izaslanica župana Osječko-baranjske županije. Iako je sjednica bila u svečanom ozračju jer se održala uoči Božićnih blagdana, ipak smo se osvrnuli na glavne probleme koji muče naše povratnike. Prije svega to je nedostatak radnih mjesta, gospodarstvo i zapošljavanje.

-          11. siječnja 2010. godine u Osijeku je održana sjednica na kojoj je donesen prijedlog Plana rada za 2010. godinu koji se nalazi u vašim materijalima. Pozivam vas da ga malo pogledate i predložite dopunu tijekom rasprave.

 

-          8. veljače 2010. godine  održana je sjednica u Belom Manastiru. Domaćini su bili gospodin Vlado Kedmenec i gospođa Đurđa Marton. Gost je bio Anto Barukčić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Osijek, a raspravljali smo o utjecaju recesije na gospodarstvo u PPDS-u s osvrtom na sve veću nezaposlenost i gubitak radnih mjesta.

 

-          19.04.2010. godine održana je sjednica u općinskoj vijećnici u Antunovcu, domaćini su bili Željko Ribić i načelnik općine gospodin Ivan Anušić. Gosti su bili gospođa Nada Arbanas, pročelnica Regionalnog ureda za PPDS i predstavnik područnog ureda HCR-a gospodin Milan Krešo. Na dnevnom redu je bilo pitanje upisa najma i prodaje kuća na području općine Antunovac;  inicijativa za razminiranje trase prema Rosinjači; Priprema godišnje Konferencije podružnice i informacija o održavanju Konferencije ZPH. Na toj sjednici donijeli smo odluku o održavanju današnje tematske Konferencije. Jednoglasno je prihvaćen prijedlog da se za pokrovitelja Konferencije zamoli župana Osječk-baranjskog dr. Vladimira Šišljagića, budući smo mi županijska udruga. To smo u pisanom obliku i učinili ali se gospodin župan nije udostojio niti odgovoriti na našu zamolbu a nije odgovarao ni na brojne telefonske pozive pa je naše Predsjedništvo, na sjednici održanoj 3. svibnja 2010. u Belom Manastiru, zaključilo da je župan Šišljagić odbio prihvatiti pokroviteljstvo. NEKA MU JE NA ČAST ! Budući su prognanici u najvećem broju bili i Hrvatski branitelji, zamolili smo Ministra branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti, gospodina TOMISLAVA IVIĆA da prihvati pokroviteljstvo nad današnjom Konferencijom. On je to i učinio i pismeno potvrdio i ja Vam se gospodine ministre u ime svih Hrvatskih povratnika osječko-baranjske Županije iskreno zahvaljujem.

 

Iz navedenog izvješća može se vidjeti da smo i ove godine nastojali održavati redovite sjednice jednom mjesečno i to u pravilu na terenu u jedinicama lokalne samouprave gdje  se ukazala potreba za rješavanjem određenih problema hrvatskih povratnika.

 

Moram naglasiti da je u proteklom periodu bilo puno teže funkcionirati jer je izostala očekivana financijska potpora Županije odnosno župana Osječko-baranjskog dr. Vladimira Šišljagića, koju je pred svima nama javno obećao na prošloj tematskoj Konferenciji. U ime Upravnog odbora poslao sam dva dopisa u kojima sam molio župana za financijsku potporu a u neposrednom razgovoru gospodin župan rekao mi je da Županija nema planiranih financijskih sredstava za Zajednicu povratnika. Napominjem da se radi o nekoliko tisuća kuna.

 

Na temelju raspisanog natječaja Županije za financiranje udruga, predali smo Program rada za 2010. godinu i nadam se da ćemo bar ta sredstva dobiti.  

 

Kao zaključak moram reći: ako se neku udrugu želi spriječiti u njezinom radu koji možda nekome i ne odgovara, pokušat će se to uskratom financijskih sredstava. Ipak želim poručiti da će ova Zajednica nastaviti sa svojim radom bez obzira na sredstva Osječko-baranjske županije kojoj svakako ne služi na čast što u proteklih godinu dana nije izdvojila niti lipu za rad najstarije, najbrojnije i najaktivnije udruge u Županiji.

 

PRVA TEMA:
 

UTJECAJ KRIZE I RECESIJE NA ŽIVOT U PODRUČJIMA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

U OSIJEČKO BARANJSKOJ ŽUPANIJI

 

Definiciju recesije stručnjaci su obrazložili kao negativni realni gospodarski rast dva ili više uzastopna kvartala u godini, kao i porast nezaposlenosti  od najmanje 1,5 posto unutar 12 mjeseci.

 

Definicija sama po sebi ne bi govorila ništa da poslije toga ne slijedi kriza u stvarnom životu označena stvarnim pokazateljima kao padom društvenog proizvoda većim od 10%, ekstremno povećanom nezaposlenosti, ograničenom dostupnošću kapitala, smanjenje proizvodnje i ulaganja, brojni stečajevi itd.

 

Sve ovo pobrojano teško je podnošljivo i za sredine daleko ekonomski jače nego što su područja od posebne državne skrbi u RH. U Osječko Baranjskoj županiji to područje je izrazito pogođeno što govore podaci zavoda za zapošljavanje i drugi podaci. Trenutno je na ovim područjima  6.740 nezaposlenih što čini 24,74% u odnosu na cijelu županiju. Napominjem, 24,74% a donji prag koji upozorava na recesiju je 1,5%!.

 

ALARMANTAN podatak gotovo vrisak puka s tih područja, naročito baranjaca jer 74,93 posto od ukupnog broja nezaposlenih su baranjci. Država, Županija, Gradovi i općine očito nisu u mogućnosti kao institucije riješiti u kratkom vremenu problem nastale krize na tim područjima, no sigurno to mogu ublažiti  na način da se dosadašnja prava na tim područjima ne ukidaju, da se dodatno potiču sve privredne strukture da ne napuštaju ova područja u smislu poslovanja. Osobito treba pojačati angažiranost na sprječavanju sive ekonomije danas korištene u svim mogućim vidovima. Najkraće rečeno kako su ova područja nazvana tako treba prema njima i postupati u protivnom imati ćemo neželjeno iseljavanje i ponovno napuštanje ovih područja . Država je previše u svim segmentima života uložila da dopusti da se dogodi ono najgore.   

 

Josip Pfaf, dipl. ing.

    DRUGA TEMA:
 

PREUSTROJ SREDNJEG I VISOKOOBRAZOVNOG SUSTAVA U CILJU ŠKOLOVANJA DEFICITARNIH KADROVA, POTREBNIH HRVATSKOM GOSPODARSTVU

 

Zajednica povratnika Hrvatske, Podružnica Osječko-baranjske županije usmjerila je svoje aktivnosti na stvaranje uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje, osobito mladih i obrazovanih kadrova. Početak toga procesa krenuo je kroz formiranje poslovnih zona i dovođenje svježega kapitala u te prostore.

 

U posljednjih nekoliko godina pokazalo se da je to bio dobar potez ali nije dovoljan jer su se srednje i niže obrazovani ljudi zaposlili a za visoko obrazovane i dalje nema radnih mjesta pa nam ti kadrovi odlaze iz područja posebne državne skrbi.

 

Drugi je problem što roditelji svoju djecu ne mogu slati na školovanje zbog loše prometne povezanosti ili zbog nepostojanja onih usmjerenja u postojećem srednjem i visokoškolskom obrazovnim ustanovama koja današnja realnost na tržištu rada traži.

 

Promjene u ukupnom obrazovnom sustavu su nužne ali svakako treba puno više i sustavnije raditi, na svim razinama, dakle od obitelji, lokalne samouprave obrazovnih ustanova do Države,  na edukaciji i motivaciji djece da se zainteresiraju za ona zanimanja koja su tražena i za koja nema čekanja na Zavodu za zapošljavanje. Već od osnovne škole, a pogotovo tijekom srednješkolskog obrazovanja, mlade treba poticati da se upisuju na fakultete tehničkih a ne društvenih znanosti, odnosno usmjerenja. Dakle, trebamo svi nastojati promijeniti ustaljenu praksu koja traje desetljećima da se mladi mahom upisuju na filozofski, pravni, učiteljski ili fakultet političkih znanosti na koje se samo na Zagrebačkom sveučilištu prijavilo 22.690 brucoša.

 

Postoji cijeli niz deficitarnih zanimanja za koja ili nema čekanja ili za najviše šest mjeseci kadrovi dobiju posao. To su : zidar, tesar, armirač, građevinski limar, izolater, stolar, zavarivač, pekar, konobar, podopolagač – parketar  i keramičar, tokar, vinogradar, ratar a od visoko obrazovanih kadrova: diplomirani inženjeri elektrotehnike, strojarstva, građevine, diplomirani informatičar, diplomirani psiholog, socijalni radnik, defektolog, profesor zemljopisa, glazbene kulture i profesor likovne kulture.

 

Iako smo i na prošlogodišnjoj Konferenciji ukazali na ovaj problem, s ove današnje Konferencije želimo pokrenuti inicijativu usmjerenu na promjene odnosno prilagodbe u obrazovnom sustavu srednjeg i visokog školstva na način da se omogući srednjoškolcima i studentima obrazovanje za gore navedena deficitarna zanimanja.

 

Poseban problem o kojemu se u javnosti vrlo malo ili gotovo nikako ne govori je činjenica da je 33% nezaposlenih osoba u osječko-baranjskoj Županiji koji se vode u evidenciji HZZ, bez završene osnovne škole, znači bez bilo kakvog formalnog obrazovanja, a ima i oko 15 % nepismenih, doduše u odnosu na ukupan broj stanovnika. Dakle, u 21. stoljeću mi još imamo značajan broj ljudi nepismenih. Visoko obrazovanog kadra u RH je svega 6-7 %. Ti podaci jasno ukazuju da se hitno nešto mora promijeniti u sustavu obrazovanja. Obrazovanje je investicija i na obrazovanju se ne smije štedjeti jer nas samo kvalitetno obrazovani kadrovi mogu izvesti iz sadašnje krize.

 

                                                                                                  Branko Pek

 

ZAKLJUČCI  II. KONFERENCIJE ZAJEDNICE POVRATNIKA

OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

 

Održane u Osijeku 15. svibnja 2010. godine

Pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

I ministra gospodina TOMISLAVA IVIĆA

 

 

U cilju ublažavanja posljedica recesije i daljnjeg kadrovskog i gospodarskog zaostajanja područja posebne državne skrbi, Druga konferencija Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije traži od Vlade RH:

 

  1. Da se ne ukine niti jedan poticajni  zakon  za područja posebne državne skrbi. 
  2. Da se ukinu porezi koji se odnose na građanstvo a otežavaju življenje na tim područjima. 
  3. Da se nastave započeti projekti koji doprinose razvoju tih područja. 
  4. Da se konačno usvoji zakon o naknadi ratne štete. 
  5. Da se i dalje provode projekti formiranja poslovnih zona na PPDS-u 
  6. Zahtijevamo od Vlade RH ali i od Županije osječko-baranjske provođenje takvih mjera koje će ići k smanjivanju razlika u gospodarskom razvoju i kvaliteti življenja na PPDS-u u odnosu na ostatak Županije i Republike Hrvatske gdje nije bilo rata. 

Zajednica povratnika apelira na Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao i na sveučilišta, koja su u svome radu autonomna, da sadašnji obrazovni sustav što prije prilagodi potrebama suvremenoga gospodarstva, otvarajući nova zanimanja i nove katedre za ciljano obrazovanje onih kadrova koje gospodarstvo treba i koji bi odmah po završetku školovanja, odnosno završetka studija dobili posao.

 

Također apeliramo na gospodarstvenike da u sklopu svoje gospodarske politike izdvajaju veća sredstva za plaće takvih kadrova jer, ako se tu bude štedjelo, kadrovi će otići tamo gdje su bolje plaćeni. Dakle u druge centre ili u inozemstvo.




►  Konferencije ZPH  - Friday, May 21, 2010
  |   Print   |   Home


  Home page - Default