OBNOVA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI

Nakon “Oluje” velike komplikacije oko obnove stvorilo je tzv. diskreciono pravo načelnika općina za određivanje prioriteta. Tako je u općini Promina od 222 objekta od V-VI kategorije oštećenja, izvan prioriteta obnovljeno 100 objekata u kojima vlasnici nisu živjeli ni prije rata, a niti danas.
Polača kod Benkovca napravila je više kuća nego ih je bilo prije rata.
Državna javna poduzeća (ZAP, HEP i Banke) davale su kredite za obnovu svojim djelatnicima u iznosima od 12.000 – 160.000 kuna. Korisnici tih sredstava također nisu prijavili da su ova sredstva za obnovu dobili, već su tražili i dobili obnovu od države. Među njima je bilo i saborskih zastupnika,
a također značajan dio Poglavarstva grada Drniša.
I onima koji su radili i danas rade u inozemstvu država je obnovila kuće koje su prazne jer se isti
nisu vratili, niti o tomu razmišljaju sve dok u iseljeništvu ne ostvare neka svoja prava.
S druge strane, ovdje postoji još oko 500 prognanika koji se nemaju kamo vratiti jer za to nisu stvoreni uvjeti.

 

Smatra se kako je u startu počinjena pogreška jer država nije aktivirala domaće građevinske tvrtke
kako bi sami povratnici radili na obnovi svojih kuća i čime bi se dobila četverostruka korist:
Vladi ili ministarstvu obnove ne bi se prigovaralo da je obnova nezadovoljavajuća ljudi bi se odmah vraćali i imali određenu sigurnost u povratak bila bi jeftinija radna snaga bi bila jeftinija, te  se ne bi trebalo dovoditi radnike iz Rumunije, Čakovca i drugdje sve tako zarađene plaće, trošile bi se na ovom prostoru što bi utjecalo na njegov brži razvoj.

 

GOSPODARSTVO

 

Sva poduzeća u momentu oslobađanja Hrvatske su bila u Državnom vlasništvu, a njihova obnova 
odvija se iznimno sporo, unatoč tomu što je ona preduvjet povratka i o(p)stanka na tim prostorima.
Obnova gospodarstva realizira se kreditima HBOR-a, a uvjeti kreditiranja jednaki su onima za
obnovu hotela u kojima su prognanici bili smješteni.
Vrijedno je napomenuti da su svi ti hoteli radili komercijalno, a njihovi djelatnici redovito primali plaću
što se ne može reći i za djelatnike sa devastiranih područja.

 

Kad je počela akcija NATO-a, te poletjeli prvi avioni iz Aviana, bilo je izvjesno kako će turistička sezona biti slaba. Stoga su svi krediti reprogramorani, a razlog, dakle poznat: strateški interes države je turizam. Činjenica je da strateški interes države mora biti i povratak, te obnova života na
ratom stradalim prostorima.
Podrućje bivše općine Drniš na popisu stanovništva 1971. imalo je oko 39.000 stanovnika,1991. godine bilo ih je oko 24.000, a danas na tom području ne živi više od 14.000.

 

Današnja općina Promina 1971. imala je 1 260 polaznika osnovne škole, dok danas na istom prostoru  po evidenciji policije ne živi niti 800 odraslih osoba, zajedno s djecom i to katastrofaln visoke starosne strukture.

 

Grad Drniš:  - prije rata tu je samo u gospodarstvu radilo 3.500 ljudi, a danas u gospodarstvu i
obrtništvu radi ih oko 600.
Ključni objekti kao što su svinjogojska farma, tvornica pršuta, transportno poduzeće, trgovačko poduzeće, pogon Krateksa (koji je zapošljavao 200 radnica) nisu obnovljeni već se i dalje devastiraju jer nemaju nikakve fizičke zaštite.

 

Poljoprivreda je također zapuštena, a 6. kolovoza. 1995. godine, kada sam ulazio u Drniš, Drniško Petrovo polje bilo je daleko više obrađeno nego danas.

 

Kada je riječ o infrastrukturi, zadovoljni smo posebno s aktivnostima HT-a, HEP-a i Hrvatskih
cesta, međutim situacija s komunalijama, kanalizacijom i sl. je nepromijenjena.
U gradu Drnišu poseban je problem što je centar grada spaljen, ruševan i to predstavlja stalnu
opasnost za ljude i vozila, posebno za vrijeme bure.
Nužno je u program obnove za ovu godinu uvrstiti i te zgrade.

 

ANTE JERKOVIĆ

član UO ZPH  Šibensko-kninske  županije




►  Obnova i razvoj PPDS  - Tuesday, February 26, 2008
  |   Print   |   Home


  Home page - Default