U prvi mah nam se pridružio i župan primorsko-goranske
županije Zlatko Komadina zbog ukidanja i brdsko-planinskih područja i izgledalo
je da će Vlada odustati od toga Zakona. Međutim, krajem prošle godine pušten je
u Saborsku proceduru i u prosincu su ga saborski zastupnici izglasali. Nije
pomogla činjenica da su brojni zastupnici s ratom stradalih područja i da su im
tamošnji ljudi dali mandat da zastupaju njihove interese a ne stranačke i tako
su svoje birače iznevjerili i materijalno oštetiti.
O kakvoj se šteti radi za građane i jedinice lokalne
samouprave obrazložit će Zoran Kontak, načelnik općine Popovac i Anđelko
Balaban, načelnik općine Jagodnjak.
Zakon o regionalnom razvoju definira potpore kroz nominaciju
i realizaciju pojedinih projekata ali je predviđeno svega nekoliko milijuna
kuna tako da bi sve te novce mogla povući samo općina Popovac na temelju već
sada pripremljenih projekata. Međutim ni te potpore nije tako lako realizirati
jer nedostaju provedbeni propisi koji trebaju pratiti doneseni Zakon pa se ni
do danas ne zna kako će ta pomoć izgledati.
Građani s područja posebne državne skrbi su također izgubili
pravo na povrat poreza a u poreznim karticama je tzv. I. skupina zamijenjena
II. skupinom u koju spada cijela Baranja osim Jagodnjaka, prema famoznom indexu
razvijenosti koji je donesen još 2009. godine a u međuvremenu se stanje po pet
zakonskih kriterija još znatno pogoršalo a ne popravilo jer je došlo do erozije
ukupnog gospodarstva, gubitka radnih mjesta, odlaska mladih iz tih područja
itd. Prosjeci plaća su u ovim područjima izuzetno mali a svrstavanje nas u PII
područja znači puno manju financijski potporu jedinicama lokalne samouprave i
puno manji povrat poreza građanima. (svega 1/6 ranijeg iznosa povrata poreza).
Takvim zakonskim rješenjima koja ne razlikuju ratom stradala
područja od onih gdje nije bilo rata i gdje je život tekao normalno, projekti
se pisali i pripremali, dok se u našim krajevima vodio rat, je određenim
općinama dao dodatni vjetar u leđa što će oni ni krivi ni dužni osjetiti u
svojim proračunima.
Zajednica povratnika zahtijeva od Vlade RH da se čitav
sustav vrati na staro za ratom stradala područja a samim jedinicama lokalne
samouprave financijska i svaka druga potpora treba biti još i veća kako bi se
ta područja što prije u razvojnom i gospodarskom smislu, izjednačila s onim
područjima gdje nije bilo rata.
Nezaposlenost u ratom stradalim područjima je izuzetno
velika a stanje se dodatno pogoršava svakodnevnim odlaskom mladih ljudi, ali
sada već i ne samo mladih već i srednje dobi u treće zemlje. Ako se u segmentu
zapošljavanja usporedimo npr. s Istrom onda je taj omjer 1:400.
Budući da resorno ministarstvo nije donijelo još nikakve
pravilnike i još nema pune primjene, jedinice lokalne samouprave bi trebale
imati bar neke informacije koji su kriteriji dodjele financijske potpore, za
koje projekte itd. jer svi natječaji koji su otvoreni se ni po čemu ne
razlikuju od onih od ranije.
Zaključeno je da će se u svvibnju, kada ćemo imati više
informacija, jer će tada već početi prvi povrati poreza i građani će osjetiti
posljedice toga zakona na svojoj koži, organizira press konferencija na kojoj
ćemo javnost detaljno ozvijestiti o ovoj problematici.
Anđelko Balaban
načelnik općine Jagodnjak je rekao da se za sada zna da će općina dobiti pomoć
ali ne zna se kada i koliko tako da ta sredstva nisu niti stavljena u proračun
jer se ne zna hoće li se morati vratiti.
Naša je želja i cilj da se ova područja učine atraktivna za
ulaganja a u tom cilju učiniti javni sektor učinkovitiji. Neracionalno su se
ljudi zapošljavali u javni sektor i to nam je danas uteg. Trebaju nam potpore
koje će osnažiti razvoj gospodarstva a toga u Zakonu o regionalnom razvoju
nema. Država mora makroekonomski zaštiti ova područja. Ovo je poljoprivredni
kraj. Mi imamo zemlju kao resurs i to bi trebao biti u ovim područjima glavni
pokretač ekonomske politike. Međutim, dugogodišnjom maćehinskom politikom naši
krajevi su zapostavljeni, osiromašeni a proizvodnja je skupa u odnosu na iste
uvozne proizvode i zato smo preplavljeni raznim uvoznim proizvodima čime naši
građani direktno podupiru proizvođače drugih država.
I Balaban smatra da je indexacija zastarjela i ne odgovara
sadašnjem stanju na terenu.
Josip Kompanović
je objasnio da, kada se radila indeksacija sadašnjeg Zakona, ministar Grčić i
njegova ekipa shvatili su da im je ispao Knin, Vukovar i još neki gradovi pa su
shvatili da su pogriješili i sve počeli ispočetka.
Stanje u ratom stradalim područjima je krajnje alarmantno
što dokazuje i činjenica da danas u Baranji nema niti jednog većeg projekta
koji će zaposliti deset ljudi. u Vukovaru ima 150 praznih stanova u koje će
vjerojatno pokušati useliti one koji bi još malo mogli promijeniti sliku
nacionalne strukture u gradu Vukovaru. Ima preko 7000 zahtjeva za dodjelu
građevinskog materijala a već godinama nije riješen niti jedan predmet jer je
resorno ministarstvo sve te zahtjeve razdijelilo po raznim uredima državne
uprave koji ne znaju kako se to rješava.
Iz baranjskih općina je otišao u inozemstvo veliki broj
mladih ljudi što znači da posljedice ovoga Zakona izravno utječu na život u
ratom stradalim područjima i ta će područja propadati. Tražili smo od saborskih
zastutpnika da se odupru donošenju Zakona o regionalnom razvoju ali je
stranačka stega bila jača od razuma.
Predlaže da se još jednom održi zajednička sjednica s
načelnicima općina i nađe model organiziranja prosvjeda na Markovu trgu u
Zagrebu jer Zajednica nema sredstava financirati takve troškove prosvjednicima. Vukovarski stožer je pokrenuo pitanje naknade ratne štete.
Obavljen je cijeli niz razgovora s pravnim stručnjacima i zajednički je
zaključeno da je odavno nastupila zastara. Ocjena je da je jedino rješenje
donošenje Zakona o naknadi ratne štete što ova Zajednica već godinama traži od
svih dosadašnjih Hrvatskih Vlada.
Dogovoreno je da će se zatražiti prijem kod Predsjednice RH
kojom prilikom bi se razgovaralo o tom pitanju ali i o problemima u kojima se
nalazi Zajednica povratnika Hrvatske.
|