| Stanje opće krize u svijetu na poseban se način i u najtežem obliku odrazilo na područja posebne državne skrbi. Hvale vrijedan program Vlade RH, kojega je inicirala upravo Zajednica povratnika - poslovne zone - zaživio je prije pet godina i počeo davati dobre rezultate. To se dogodilo prije svega zato što poduzetnici nigdje drugdje nisu mogli dobiti tako povoljne uvjete kao u ovim područjima. Budući da domaćih investitora nije bilo ili nisu imali hrabrosti nakon rata i povratka ući u poslovne rizike, pojavili su se inozemni ulagači koji su pokrenuli niz projekata, sagradili proizvodne pogone i zaposlili značajan broj nezaposlenih povratnika. Samo u Gradu Belom Manastiru na taj se način zaposlilo preko 1000 ljudi, što je vrlo respektabilan broj u odnosu na broj nezaposlenih iz korpusa radno aktivnog stanovništva.
Međutim, recesija, koja je zahvatila i Hrvatsku pa i PPDS, uzela je svoj danak pa su neki projekti jednostavno propali. Tako se dogodilo sa Belomanastirskom Škrobarom, koja je zapošljavala oko 170 radnika a danas je u stečaju. I drugi poduzetnici otpustili su znatan broj radnika a za povremene poslove angažiraju studente.
Činjenica je da su postojeće poslovne zone velika prednost i dobar temelj za daljnji razvoj gospodarstva i zapošljavanje u tim prostorima ali jedinice lokalne samouprave moraju prisiliti poduzetnike da ispoštivaju ugovore koji ih obvezuju da zaposle ugovoreni broj djelatnika. Država je uložila velika sredstva u uređenje poslovnih zona kroz izgradnju kompletne infrastrukture, lokalna samouprava se odrekla svih komunalnih davanja i praktično poklonila parcele poduzetnicima. Država se također odrekla dijela svojih zakonskih potraživanja u vidu poreza i doprinosa a takve uvjete poduzetnici nisu mogli dobiti nigdje osim u područjima posebne državne skrbi. E, pa onda je red da i oni ispoštivaju svoje ugovorne obveze ili im lokalna samouprava treba naplatiti sva svoja potraživanja propisana zakonom, od komunalnog doprinosa do tržišne cijene zemljišta - rekao je Josip Kompanović, predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske.
Na osječkom Zavodu za zapošljavanje provodi se program prekvalifikacije za deficitarna zanimanja koja se po završetku upisuje u radnu knjižicu. Prednost pri odabiru kandidata imaju oni koji su duže na Zavodu, bez obzira na dobnu granicu. Školovanje u cijelosti plaća Zavod ali je problem što svega 30-tak% ljudi prihvati posao. Ima dosta slučajeva gdje dosta neozbiljno shvate takvo obrazovanje, krenu ali ubrzo prestanu dolaziti na predavanja pa moraju vratiti uloženi novac.
Istaknut je još jedan problem zbog kojega nema motivacije kod nezaposlenih da prihvate ponuđeni posao. Računice pkazuju da jedna šesteročlana obitelj u kojoj nitko ne radi, dobivaju kroz različite oblike pomoći (Zavod za zapošljavanje, centar za socijalnu skrb, potpora Grada u plaćanju režija, besplatni prijevoz, besplatne školske knjige) i do 8.500,00 kuna mjesečno. To je iznos koji sigurno ne bi mogli dobiti da čak dvoje iz takve obitelji radi npr. u nekoj državnoj službi. Dakle, državni sustav je takav da, u želji da pomogne socijalno ugroženim građanima, u stvari ih destimulira da prihvate ponuđeni posao.
Ni ovaj sastanak nije mogao proći bez pitanja naknade ratne štete. Ratne štete su procijenjene na oko 116 milijardi kuna samo kod fizičkih osoba. Zajednica povratnika predložila je model naknade ratne štete, koji bi se rješavao u upravnom postupku, na način da se utvrđeni iznosi ratnih šteta za svakog pojedinca pretvore u vrijednosne papire s kojima bi hrvatski povratnici mogli kupovati npr. državno zemljište, izaći na tržište dionica, koristiti ih kao jamstvo pri podizanju kredita i sl. To bi za državu bilo prohvatljivo jer ne opterećuje državni proračun a omogućilo bi vrlo brzo stvaranje novih vrijednosti u poljoprivredi, obiteljskim gospodarstvima, obrtu, malom i srednjem poduzetništvu te na taj način bitno utjecalo na oživljavanje gospodarstva, smanjenje broja nezaposlenih i u konačnici punjenje državnog proračuna.
To je stajalište i prijedlog Zajednice povratnika Hrvatske i to će pitanje biti ključna tema na predstojećoj godišnjoj Konferenciji ZPH koja će se održati 29. svibnja 2010. pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Vlade RH, gospođe Jadranke Kosor u Zagrebu.
| 
