| Na konferenciji je istaknuto da je prioritet svih prioriteta razminiranje. O temi razminiranja govorio je Vlado Čerina iz Sarvaša. U svome izlaganju on je istaknuo:
Sedamnaest je godina od početka Domovinskoga rata kada je veliki broj ljudi stradavao, između ostaloga i od mina i minsko-eksplozivnih sredstava. Mnogi će reći: bilo je to ratno vrijeme.
I moglo bi se tako reći, kada od istih takvih mina i dan-danas ne bi stradavali mnogi naši građani, djeca, pa i sami pirotehničari – ljudi osposobljeni za pronalaženje i uklanjanje mina.
S razminiranjem miniranih površina u Hrvatskom Podunavlju započelo se odmah po završetku mirne reintegracije. Plan tadašnje Vlade RH bio je da se taj posao završi do kraja 2010-te godine, kada se očekivao i ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju..
Međutim, dinamika kojom se minirane površine čiste od minsko-eksplozivnih sredstava ne ulijeva optimizam da će Republika Hrvatska biti bez mina niti za 30-ak godina. S tom činjenicom osobito nismo zadovoljni mi hrvatski povratnici koji svakodnevno živimo u neposrednoj blizini miniranih površina a ni poljoprivrednici jer su još uvijek velike površine plodne slavonske zemlje zagađene minama.
Stoga predlažem da s ove konferencije uputimo zahtjev Zajednici povratnika Hrvatske, kao krovnoj udruzi, da temu razminiranja stavi na dnevni red svoje godišnje Konferencije te da zatraži od Hrvatske Vlade stavljanje razminiranja u apsolutni prioritet za koji treba izdvojiti značajnija sredstva iz državnoga proračuna od dosadašnjih kako bi se zaista Hrvatska očistila od mina u sljedećih nekoliko godina.
Nema i ne smije biti značajnijeg projekta za Republiku Hrvatsku od očuvanja života i zdravlja njezinih građana. Zato Vlada mora uložiti dodatni napor za iznalaženje značajnijih sredstava u državnom proračunu za razminiranje. Nakon inicijative osječko-baranjske Županije u njezinom uredu u Bruxellesu, otvorena su vrata pretpristupnih fondova Europske Unije za povlačenje financijskih sredstava u svrhu razminiranja Hrvatske. Međutim, nadležna tijela Vlade RH, prema našim saznanjima, još uvijek nisu odradila sve što je potrebno da bi se do tih sredstava došlo i na taj način omogućilo daljnje projektiranje razminiranja značajnijih površina.
U odnosu na prošlu godinu, kada je ova Zajednica prvi puta oštro progovorila o problemu mina, rok za završetak razminiranja Republike Hrvatske smanjen je s tadašnjih 30-50 godina, na 20-30 godina. To jest značajan pomak i Zajednica ga pozdravlja, ali još uvijek nismo niti blizu obećanju da će Hrvatska za deset godina biti očišćena od mina i s tim nismo zadovoljni.
Izdvajanje novca iz državnog proračuna za razminiranje nije TROŠENJE već pametno i korisno ulaganje koje će vrlo brzo vratiti uložena sredstva kroz proizvodnju i plasman proizvoda jer se uglavnom radi o velikim poljoprivrednim površinama koje u istoj godini daju značajnu materijalnu i financijsku korist. Osim države, u program financiranja projekata razminiranja moraju se značajnije uključiti i jedinice lokalne samouprave, dakle Županije i gradovi kroz svoje proračune.
Na konferenciji je od osječkog sveučilišta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta zatražena prilagodba obrazovnog sustava potrebama suvremenog i sve sofisticiranijeg gospodarstva.
| 
